Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada od 01.01.2023.
U NN 151/22 obavljen je Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada, kojim se uređuju mjere za suzbijanje neprijavljenoga rada. Zakon je stupio na snagu 1.01.2023.g.
Neprijavljenim radom, koji je zabranjen, smatra se (u užem i širem smislu):
U užem smislu - Rad bez odgovarajućeg ugovora i prijava na osiguranje, a obuhvaća sljedeće:
- obavljanje rada bez prijave na obvezno mirovinsko osiguranje prije početka rada, s prvim danom početka rada odnosno na odgovarajuće radno vrijeme ili
- obavljanje rada bez sklopljenog ugovora o radu u pisanom obliku ili bez pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu ili
- obavljanje rada na temelju drugih sklopljenih obvezno pravnih ugovora između poslodavca i fizičke osobe kada takav rad s obzirom na svoju narav i vrstu te ovlasti poslodavca ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos ili
- zapošljavanje državljanina treće zemlje protivno odredbama propisa kojim se uređuju uvjeti ulaska, kretanja, boravka i rada stranaca koji su državljani trećih zemalja.
U širem smislu - Rad koji predstavlja izbjegavanje obveza koje poslodavac ima vezano uz plaću radnika, a obuhvaća sljedeće pojavne oblike:
- radni odnos u kojem se ne isplaćuje povećana plaća radniku i ne uplaćuju propisana javna davanja na povećanu plaću i iz povećane plaće ili
- isplaćivanje plaće ili dijela plaće bez obračuna i uplate propisanih javnih davanja.
Kada inspektor u nadzoru utvrdi postojanje neprijavljenoga rada bez prijave na osiguranja, smatrat će se da je radnik bio u radnom odnosu u punom radnom vremenu u trajanju od prethodnih šest mjeseci, osim ako iz podataka kojima inspektor raspolaže nedvojbeno proizlazi da je prethodno trajanje radnog odnosa bilo kraće ili duže. To podrazumijeva obavezu prijave radnika i plaćanje svih davanja za cijeli period neprijavljenog rada kao i plaćanje kazne u iznosu od 2650,00 eura za svakog neprijavljenog radnika. Za ponovljeni slučaj utvrđivanja neprijavljenog radnika u roku od šest godina, kazna se povećava na iznos od 6630,00 eura za svakog neprijavljenog radnika. Za svaki slijedeći slučaj inspektor će, osim izricanja kazne i obveze plaćanja svih davanja, zabraniti poslodavcu obavljanje djelatnosti u nadziranom objektu odnosno prostoru, na najmanji rok od 30 dana.
Ministarstvo rada će objaviti popis poslodavaca kojima je utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada. Brisanje s popisa izvršiti će se nakon 6 godina od utvrđenog neprijavljenog rada.
Jedinstvena elektronička evidencija rada
Zakonom se uvodi nova jedinstvena elektronička evidencija rada u kojoj se vode podaci o radnicima i radnom vremenu radnika – bit će obavezna za poslodavce u određenim djelatnostima, te za osobe koje obavljaju rad putem digitalnih radnih platformi (samozaposlene ili zaposlene kod poslodavca).
Obveznici dostave podataka (poslodavci i digitalne radne platforme) dužni su podatke voditi putem elektroničkih uređaja uz korištenje odgovarajućih programskih rješenja, omogućiti internetsku vezu i nabaviti digitalni certifikat za elektroničko potpisivanje.
Ministar rada će do 30.06.2023. posebnim pravilnikom propisati sadržaj podataka, popis djelatnosti obveznika vođenja elektroničke evidencije rada, način unosa, razmjene i pohranjivanja podataka te način pristupanja podacima iz Jedinstvene elektroničke evidencije rada.
Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada NN 151-22
