Kolektivni ugovor graditeljstva

Kolektivni ugovor za graditeljstvo (NN 115/15) ministar rada je proširio na sve poslodavce u djelatnosti graditeljstva, pa je isti postao obvezujući od 19.12.2015.

Skraćeni prikaz najvažnijih odredbi KU graditeljstva

KU za graditeljstvo NN 115/15

Kolektivni ugovor ugostiteljstva - izmjene

Za Kolektivni ugovor za ugostiteljstvo i njegovu izmjenu (NN 44/15 i 121/15) - proširena je primjena na sve poslodavce u djelatnosti ugostiteljstva (usluživanje hrane i pića, smještajni objekti).

Sažetak najvažnijih odredbi KU ugostiteljstva

KU ugostiteljstva NN 44/15

Izmjena KU ugostiteljstva NN 12/15

Zaštita potrošača - izmjene

Izmjene Zakona o zaštiti potrošača

Neisplata plaće – novosti od 01.09.2015.

Neisplata plaće – novosti

E-obrt - novi izgled obrtnice

E-obrt

Novi izgled obrtnice

Spomenička renta od 22.09.2015.

Spomenička renta - izmjena Zakona

Evidencija radnog vremena radnika - izmjena

U NN 97/15, objavljena je izmjena Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima, u dijelu koji se odnosi na evidenciju radnog vremenu radnika,  a odnosi se na:

  • poslodavac koji je obavezan ili dobrovoljno upisuje u evidenciju podatke o početku i završetku rada (od-do, a ne samo ukupan odrađeni broj sati), nije obavezan evidentirati podatke o vremenu korištenja dnevnog i tjednog odmora, jer će to biti vidljivo iz evidentiranih termina rada. Dakle, poslodavac može odlučiti da li će po danima upisivati radno vrijeme „od __ do __ sati“ bez evidentiranja sati dnevnog i tjednog odmora, ili će upisivati broj odrađenih sati (npr. „8 sati“) uz obvezu za svaki dan upisivati i sate dnevnog odmora (npr. „16 sati“) te najmanje jednom tjednom i sate tjednog odmora („24 sata“);  
  • za članove obitelji obrtnika koji su u radnom odnosu u obrtu, a sa kojim je u ugovoru o radu ugovorena samostalnost u određivanju najdužeg trajanja tjednog radnog vremena, noćnom radu te dnevnom i tjednom odmoru,  poslodavac ne mora voditi podatke o „radnom vremenu“, ali mora i nadalje voditi druge podatke potrebne za ostvarivanje prava iz radnog odnosa (npr. bolovanje, godišnji odmor…)

Pravilnik stupa na snagu 19.09.2015.godine.

Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima NN 32/15, 97/15 

Primjer evidencije o radnom vremenu

 

 

Maloljetnici – poslovi na koje se ne smiju zaposliti

Zbog usklađivanja sa novim Zakonom o radu (iz 2014.) donesen je novi Pravilnik o poslovima na kojima se ne smije zaposliti maloljetnik (NN 89/15) koji je stupio na snagu 22.08.2015., a koji je zabranjene poslove za maloljetnike definirao vrlo slično dosadašnjoj zabrani.

Zabranjeno je maloljetnika zaposliti općenito na svim poslovima koji bi mogli biti štetni za njegovu sigurnost, zdravlje i razvoj, a osobito ako uključuju:

  1. štetno izlaganje fizikalnim, biološkim i kemijskim štetnostima utvrđenim u Prilogu 1. Pravilnika,
  2. poslove, postupke i rad utvrđene u Prilogu 2. Pravilnika.

Radi zaštite zdravlja i razvoja, maloljetnik se ne smije zaposliti na poslovima:

1) koji su prema propisima zaštite na radu utvrđeni kao poslovi s posebnim uvjetima rada (poseban pravilnik kojim su ti poslovi utvrđeni je u prilogu). Iznimno, na ovim poslovima može se zaposliti maloljetnik koji je završio stručno srednjoškolsko obrazovanje za te poslove, ako za njih ispunjava i ostale propisane uvjete i ako mu je utvrđena zdravstvena sposobnost, ali mora raditi pod nadzorom ovlaštene osobe poslodavca.

2) koji su prema posebnim propisima utvrđeni kao osobito teški i za zdravlje štetni te se obavljaju u skraćenom radnom vremenu ili se vrijeme njihovog obavljanja računa kao staž osiguranja s povećanim trajanjem

3) koji su objektivno iznad njegovih fizičkih ili psiholoških sposobnosti; koji uključuju štetno izlaganje agensima koji su otrovni, kancerogeni, koja uzrokuju nasljedna genetska oštećenja ili štete nerođenom djetetu, ili koji na bilo koji način dugotrajno utječu na ljudsko zdravlje; koji obuhvaćaju štetno izlaganje zračenju; koji obuhvaćaju opasnost od nesretnih slučajeva za koje se može pretpostaviti da ih maloljetnik ne može prepoznati ili izbjeći uslijed njegove nedostatne pozornosti na sigurnost, ili nedostatka iskustva ili obuke; kod kojih postoji opasnost za život zbog izloženosti ekstremnoj hladnoći ili toplini; kod kojih postoji opasnost od buke ili vibracija štetnih po zdravlje; proizvodnje i rukovanja napravama, pirotehničkim sredstvima i drugim predmetima koji sadrže eksplozive; koji uključuju rad sa bijesnim, otrovanim i otrovnim životinjama; klanja životinja u industrijskim razmjerima; koji obuhvaćaju rukovanje opremom za proizvodnju, skladištenje ili korištenje stlačenih, tekućih ili otopljenih plinova; koji uključuju rad s bačvama, cisternama, rezervoarima ili staklenkama koje sadrže kemijske agense navedene u stavku 1. ovoga članka; kod kojih postoji opasnost od rušenja građevina; kod kojih postoji opasnost od visokonaponskog elektriciteta; čiji tempo određuju strojevi, a obuhvaća plaćanje prema rezultatu.

Radi zaštite ćudoređa, maloljetnik se ne smije zaposliti na poslovima u kockarnicama, salonima za igre na sreću, disko klubovima, noćnim barovima i noćnim klubovima, kao i na drugim poslovima koji bi mogli ugroziti njegovo ćudoređe.

__________________________________________________________

 

PRILOG 1.

FIZIKALNE, BIOLOŠKE I KEMIJSKE ŠTETNOSTI

1. Fizikalne štetnosti

  • 1.1. Ionizirajuće zračenje
  • 1.2. Atmosfera visokog tlaka (poslovi u posudama pod tlakom, ronjenje i slično)

2. Biološke štetnosti (agensi)

Biološki agensi rizičnih skupina 3. i 4. prema Pravilniku o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti biološkim agensima pri radu:

  • 2.1. Biološki agensi iz skupine 3. su oni koji mogu izazvati teške bolesti i opasnost za radnike te mogu predstavljati opasnost širenja na društvo, a obično nema učinkovite prevencije niti liječenja.
  • 2.2. Biološki agensi iz skupine 4. su oni koji uzrokuju teške bolesti i opasnost za radnike te mogu predstavljati opasnost širenja na društvo, a obično nema učinkovite prevencije niti liječenja.

3. Kemijske štetnosti (opasne kemikalije)

3.1. Tvari i smjese koje udovoljavaju kriterijima za razvrstavanje utvrđenima Uredbom (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća u jednom ili više sljedećih razreda i kategorija opasnosti s jednom ili više sljedećih oznaka upozorenja:

  • – akutna toksičnost, 1., 2. ili 3. kategorija (H300, H310, H330, H301, H311, H331),
  • – nadraživanje kože, kategorija 1.A, 1.B ili 1.C (H314),
  • – zapaljivi plin, 1. ili 2. kategorija (H220, H221);
  • – zapaljivi aerosoli, 1. kategorija (H222);
  • – zapaljiva tekućina, 1. ili 2. kategorija (H224, H225);
  • – eksplozivi, kategorije »nestabilnih eksploziva« ili eksplozivi podrazreda 1.1., 1.2., 1.3., 1.4., 1.5. (H200, H201, H202, H203, H204, H205),
  • – samoreagirajuće tvari i smjese vrste A, B, C ili D (H240, H241, H242),
  • – organski peroksidi vrste A ili B (H240, H241),
  • – specifična toksičnost za ciljne organe nakon jednokratnog izlaganja, 1. ili 2. kategorija (H370, H371),
  • – specifična toksičnost za ciljne organe nakon ponavljanog izlaganja, 1. ili 2. kategorija (H372, H373),
  • – preosjetljivost dišnih putova, 1. kategorija, potkategorija 1.A ili 1.B (H334),
  • – preosjetljivost kože, 1. kategorija, potkategorija 1.A ili 1.B (H317),
  • – karcinogenost, kategorija 1.A, 1.B ili 2. (H350, H350i, H351),
  • – mutageni učinak na zametne stanice, kategorija 1.A, 1.B ili 2. (H340, H341),
  • – reproduktivna toksičnost kategorije 1.A ili 1.B (H360, H360F, H360FD, H360Fd, H360D, H360Df).

3.2. Tvari i smjese iz Priloga I. Pravilnika o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenima i/ili mutagenima;

3.3. Olovo i njegovi spojevi ukoliko ljudski organizam može apsorbirati sredstva o kojima je riječ,

3.4. Azbest.

PRILOG 2.

POSLOVI, POSTUPCI I RAD

  • 1. Postupci na radu iz Priloga I. Pravilnika o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenima i/ili mutagenima;
  • 2. Poslovi proizvodnje i rukovanja napravama, pirotehničkim sredstvima i drugim predmetima koji sadrže eksplozive.
  • 3. Poslovi koji uključuju rad s divljim, bijesnim, otrovanim i otrovnim životinjama.
  • 4. Poslovi klanja životinja u industrijskim razmjerima.
  • 5. Poslovi koji obuhvaćaju rukovanje opremom za proizvodnju, skladištenje ili korištenje stlačenih, tekućih ili otopljenih plinova.
  • 6. Poslovi koji uključuju rad s bačvama, cisternama, rezervoarima ili staklenkama koje sadrže opasne kemikalije navedene u Prilogu 1. točka 3. ovoga Pravilnika.
  • 7. Poslovi kod kojih postoji opasnost od rušenja građevina.
  • 8. Poslovi kod kojih postoji opasnost od visokonaponskog elektriciteta.
  • 9. Poslovi čiji tempo određuju strojevi, a obuhvaća plaćanje prema rezultatu.
  • 10. Poslovi pri kojima su izloženi štetnom utjecaju buke i vibracija.

Pravilnik o poslovima na kojima se ne smije zaposliti maloljetnik (NN 89/15)

Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN 5/84) 

 

 

 

Graditeljstvo – ukidanje licenci

Donošenjem novog Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN 78/15) i Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (NN 78/15) pitanje stručnosti obavljanja građevinskih radova, kao i samog projektiranja, nadzora građenja i vođenja građenja ili vođenja radova u graditeljstvu, regulirano je na nov način.

Zakoni su stupili na snagu s 26.07.2015. godine.

Nove odredbe koje se odnose na izvođače građevinskih radova:

Licenciranje izvođača u graditeljstvu je ukinuto. Licence koje su trenutno važeće vrijede do njihova isteka.

Graditi i/ili izvoditi radove na građevini može pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za te poslove, ali izvođač mora imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova. Kao odgovornu osobu za vođenje građenja, odnosno vođenje radova, izvođač imenuje glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta i/ili voditelja radova.

Ovlašteni voditelji građenja i/ili radova moraju ispunjavati uvjete u pogledu:

  • struke (zanimanja),
  • razine obrazovanja,
  • položen stručni ispit, i
  • biti upisan u odgovarajući imenik odgovarajuće strukovne komore (Hrvatska komora arhitekata, Hrvatska komora inženjera građevinarstva, Hrvatska komora inženjera strojarstva ili Hrvatska komora inženjera elektrotehnike).

Uvjet struke / zanimanja i razine obrazovanja uvjet je i za upis u imenik voditelja građenja ili voditelja radova u Komori.

Za glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta i/ili voditelja radova može se u okviru zadaća njegove struke imenovati fizička osoba arhitektonske, građevinske, strojarske ili elektrotehničke struke koja ispunjava uvjete propisane posebnim zakonom kojim se uređuje udruživanje u Komoru. Za voditelja radova može se imenovati i fizička osoba koja je stekla akademski naziv magistar inženjer neke druge odgovarajuće struke ako je nastavni program prema kojem je završila studij primjeren obavljanju poslova vođenja tih radova.

Uvjeti za upis u Komoru - u imenik ovlaštenih voditelja građenja:

Pravo na upis u imenik ovlaštenih voditelja građenja Komore ima fizička osoba koja kumulativno ispunjava sljedeće uvjete:

1.uvjet stručne spreme

  • da je završila odgovarajući preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i stekla akademski naziv magistar inženjer, ili da je završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij i stekla stručni naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i ima najmanje tri godine radnog iskustva u struci (VSS + 3 godine radnog iskustva),    ili
  • da je završila studij i stekla stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer ili akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) inženjer odgovarajuće struke, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i ima najmanje četiri godine radnog iskustva u struci (VŠS  + 4 godine radnog iskustva),      ili
  • da je završila studij i stekla stručni naziv pristupnik inženjer odgovarajuće struke, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i da ima najmanje pet godina radnog iskustva u struci (stručni studij kraći od 3 godine + 5 godina radnog iskustva)

2. da je ispunila uvjete sukladno posebnim propisima kojima se propisuje polaganje stručnog ispita.

Ovlašteni voditelj radova može, u okviru zadaća svoje struke, voditi izvođenje građevinskih i drugih radova: pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih, završnih te ugradnju građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja.

Uvjeti za upis u Komoru - u imenik ovlaštenih voditelja radova:

Pravo na upis u imenik ovlaštenih voditelja radova Komore ima fizička osoba koja kumulativno ispunjava sljedeće uvjete:

1. uvjet stručne spreme

  • da je završila odgovarajući preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i stekla akademski naziv magistar inženjer, ili da je uspješno završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij kojim se stječe stručni naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i ima najmanje dvije godine radnog iskustva u struci (VSS + 2 godine radnog iskustva),   ili
  • da je završila studij i stekla stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer ili akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) inženjer odgovarajuće struke, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i ima najmanje tri godine radnog iskustva u struci (VŠS  + 3 godine radnog iskustva),    ili
  • da je završila studij i stekla stručni naziv pristupnik inženjer odgovarajuće struke, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i ima najmanje četiri godine radnog iskustva u struci (stručni studij kraći od 3 godine + 4 godina radnog iskustva)

2. da je ispunila uvjete sukladno posebnim propisima kojima se propisuje polaganje stručnog ispita.

Za voditelja manje složenih radova može se imenovati osoba koja je završila srednju školu po programu za tehničara odgovarajuće struke i ima najmanje deset godina radnog iskustva u struci i položen stručni ispit.

Uvjeti za upis u Komoru - u evidenciju voditelja radova – tehničara odgovarajuće struke:

Pravo na upis imaju voditelji radova – tehničari odgovarajuće struke koji te poslove obavljaju u skladu s posebnim propisom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornoga uređenja i gradnje.

Stručne ispite provodi, kao i do sada, Ministarstvo graditeljstva (http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=28137)

Nakon položenog stručnog ispita ovlašteni voditelji građenja i ovlašteni voditelji radova nastavljaju stručno usavršavanje koje obuhvaća različite oblike usavršavanja stjecanjem i unapređivanjem stručnog znanja.

Stručno usavršavanje provode komore te strukovne organizacije, sveučilišta, veleučilišta i druge pravne osobe. Komora vodi evidencije stručnog usavršavanja svojih članova i izdaje potvrde, odnosno certifikate o završenom stručnom usavršavanju i osposobljavanju. Program, uvjete i način provođenja te praćenja stručnog usavršavanja svojih članova Komora propisuje općim aktom, koji se donosi uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

Navedenim zakonima regulirani su uvjeti i za druge stručne poslove u prostornom uređenju i gradnji (projektiranje, nadzor građenja, vođenje projekta gradnje…).

Vezano za problem zapošljavanja inženjera kao voditelja građenja i /ili radova, te utvrđivanja koji su to manje složeni poslovi za koje je moguće imati voditelja radova tehničara (jer dosadašnji pravilnici prestaju važiti), Hrvatska obrtnička komora je poslala dopis Ministarstvu graditeljstva, te se čeka njihovo tumačenje.

U prilogu su:

Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN 78/15)

Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (NN 78/15)

Dopis HOK-a Ministarstvu

 

 

 

 

 

Pogrebnička djelatnost

Novim Zakonom o pogrebničkoj djelatnosti (NN 36/15) uređuje se sadržaj, način i uvjeti za obavljanje pogrebničke djelatnosti, prava i obveze pogrebnika, stručna osposobljenost, evidencija osoba s položenim stručnim ispitom za obavljanje pogrebničke djelatnosti te nadzor nad primjenom.

Pogrebnik je trgovačko društvo, trgovac pojedinac ili obrtnik upisan u odgovarajući registar za obavljanje pogrebničke djelatnosti koji ima sjedište na teritoriju Republike Hrvatske, osim mrtvozornika imenovanog sukladno posebnim propisima koji reguliraju organizaciju i rad mrtvozorničke službe. Pogrebnik je i fizička ili pravna osoba registrirana za obavljanje pogrebničke djelatnosti koja ima sjedište na teritoriju države članice Europske unije ili države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru.

 

Pogrebničkom djelatnosti u smislu ovoga Zakona smatra se:

  • preuzimanje i prijevoz umrle osobe ili posmrtnih ostataka od mjesta smrti, odnosno mjesta na kojem se nalazi umrla osoba ili posmrtni ostaci do nadležne patologije, sudske medicine, groblja, krematorija, zračne luke, autobusnog kolodvora, željezničkog kolodvora, pomorske ili riječne luke i ostalih terminala za prijevoz putnika ili robe, poslovnog prostora pogrebnika ili drugih mjesta određenih posebnim zakonom
  • organizacija prijevoza i prijevoz umrle osobe u Republici Hrvatskoj u skladu s posebnim propisima
  • organizacija prijevoza i prijevoz umrle osobe iz Republike Hrvatske u inozemstvo u skladu s posebnim zakonima i međunarodnim sporazumima
  • organizacija prijevoza i prijevoz umrle osobe iz inozemstva u skladu s ovim Zakonom i međunarodnim sporazumima, uključujući i preuzimanje umrle osobe u zračnoj luci, autobusnom kolodvoru, željezničkom kolodvoru, pomorskoj ili riječnoj luci i ostalim terminalima za prijevoz putnika ili robe, iz pogrebnikova poslovnog prostora te prijevoz do groblja odnosno krematorija ili drugih mjesta u Republici Hrvatskoj, kao i provoz umrle osobe kroz Republiku Hrvatsku
  • organizacija i ishođenje dokumentacije za prijevoz umrle osobe ili posmrtnih ostataka
  • organizacija pogreba ili ispraćaja
  • prodaja pogrebne opreme i pogrebnih potrepština
  • organizacija prodaje cvijeća i svijeća
  • organizacija tiskanja obavijesti o smrti (osmrtnica) te objava popratnih sadržaja (obavijesti, posljednji pozdravi, zahvale, sjećanja) u tiskanim i elektroničkim medijima
  • organizacija glazbenih usluga
  • organizacija i pružanje usluga njege tijela umrle osobe
  • organizacija vjerskih obreda
  • kremiranje umrle osobe izvan groblja
  • organizacija prosipanja pepela pokojnika u prirodi (more, rijeke, šume, planine, livade i sl.)
  • pohrana i čuvanje urne s posmrtnim ostacima pokojnika u prostoru pogrebnika
  • ostali poslovi nužni za obavljanje pogrebničke djelatnosti.

Za obavljanje pogrebničke djelatnosti  pogrebno vozilo mora udovoljavati tehničkim i sanitarnim uvjetima. Poslovne prostorije u kojima se obavlja pogrebnička djelatnost moraju udovoljavati propisanim sanitarno-tehničkim i higijenskim uvjetima te ostalim uvjetima koji se odnose na prodajne objekte, opremu i sredstva u prodajnim objektima i uvjetima za prodaju robe izvan prodavaonica.

Pogrebnik je dužan kod osiguravatelja u Republici Hrvatskoj sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu koji pokriva opću odgovornost i odgovornost iz djelatnosti (profesionalna odgovornost), za štetu koju bi naručitelju pogreba ili trećim osobama mogao prouzročiti obavljanjem pogrebničke djelatnosti. Najniža osigurana svota ne može biti manja od 20.000,00 kuna po jednom štetnom događaju, odnosno 100.000,00 kuna za sve odštetne zahtjeve u jednoj osiguravateljskoj godini.

Obrtnik upisan u registar za obavljanje pogrebničke djelatnosti dužna je prije početka obavljanja ishoditi rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje pogrebničke djelatnosti, a podnosi se mjesno nadležnom uredu državne uprave u županiji, odnosno nadležnom uredu Grada Zagreba na čijem području je sjedište pogrebnika neposredno u pisanom obliku te poštom ili elektroničkim putem.

Ispit o stručnoj osposobljenosti

Pogrebnik mora ispunjavati poseban uvjet stručne osposobljenosti za obavljanje pogrebničke djelatnosti ili zaposliti radnika u punom radnom vremenu koji udovoljava ovom uvjetu. Ispitu o stručnoj osposobljenosti može pristupiti osoba s najmanje završenim srednjim strukovnim obrazovanjem u trogodišnjem trajanju.  Ispit o stručnoj osposobljenosti provodi Hrvatska obrtnička komora. također i evidencija osoba s položenim ispitom o stručnoj osposobljenosti za obavljanje pogrebničke djelatnosti vodi se u Hrvatskoj obrtničkoj komori.

Nadzor i prekršajne odredbe

 Propisane su novčane kazne u iznosu od 5000,00 do 35.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pogrebnik ako  obavlja pogrebničku djelatnost suprotno odredbama Zakona.

Koncesije za obavljanje prijevoza pokojnika, koje su u skladu s odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu dodijelila nadležna tijela jedinica lokalne samouprave i Grada Zagreba, prestaju važiti danom stupanja na snagu ovoga Zakona. Dosadašnji o povjeravanju komunalnih poslova sklopljenih s jedinicama lokalne samouprave, sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu, nastavljaju obavljati navedeni prijevoz pokojnika do isteka roka važenja ugovora.

Pogrebnici koji na dan stupanja na snagu ovoga Zakona obavljaju pogrebničku djelatnost dužni su uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovoga Zakona u roku od godinu dana od dana njegova stupanja na snagu. Za ishoditi rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje pogrebničke djelatnosti dat je period od godine dana.

Pogrebnici koji su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona upisani u odgovarajućem registru mogu pristupiti polaganju ispita o stručnoj osposobljenosti bez obveze udovoljavanja uvjetu najmanje završenog srednjeg strukovnog obrazovanja u trogodišnjem trajanju.

 

 

PDV od 01.01.2015. – pregled izmjena

(Izmjene i dupune Zakona o PDV-u objavljene su u NN 143/14.)

Građevine:

PDV se plaća na isporuku građevina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se one nalaze, ako je isporuka izvršena:

  • prije prvog nastanjenja odnosno korištenja, ili
  • unutar dvije godine od datuma prvog nastanjenja odnosno korištenja.

Nakon toga roka, građevine, njihovi dijelovi i zemljišta na kojem se nalaze oslobođene su PDV-a, ali se na njihov promet plaća porez na promet nekretnina 5%. Međutim, ove građevine i u kasnijem razdoblju mogu biti oporezive PDV-om, ukoliko su vršene veće rekonstrukcije, odnosno PDV se plaća i na isporuku rekonstruiranih građevina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se one nalaze, ako su troškovi rekonstrukcije u prethodne dvije godine prije isporuke veći od 50% prodajne cijene.

Porezni obveznik koji isporuči nekretninu oslobođenu PDV-a mora izvršiti ispravak priznatog pretporeza ako prodaje nekretninu u roku od 10 godina od nabavke  (razdoblje ispravka pretporeza). U tom slučaju, ako nekretninu prodaje drugom poreznom obvezniku upisnom u registar obveznika PDV-a koji može pretporez odbiti u cijelosti, ima pravo na izbor da se taj prijenos oporezuje PDV-om, i to uz prijenos porezne obveze na kupca prema čl. 75. st.3. točka c) Zakona. Ako izabere da isporuka bude oporeziva PDV-om, ne mora vršiti ispravak pretporeza.

Prvim nastanjenjem odnosno korištenjem smatra se trenutak stavljanja nekretnine u uporabu, o čemu porezni obveznik mora imati odgovarajuću dokumentaciju.

PDV se plaća i na isporuku građevinskog zemljišta. Građevinskim zemljištem (u smislu ovog zakona) smatra se zemljište za koje je izdan izvršni akt kojim se odobrava građenje.

 

Budući da se nakon ove godine ukida konačni obračun PDV-a, porezni obveznici koji dijele pretporez na onaj dio koji mogu odbiti i onaj koji ne mogu odbiti (jer ga koriste za usluge za koje je dopušten i za usluge za koji nije dopušten odbitak pretporeza) utvrditi će postotak dopuštenog pretporeza  u posljednjem obračunskom razdoblju prethodne godine (u pravilu PDV obrazac za prosinac). U tom obrascu izvršiti će se i svi ostali ispravci i usklađenja koji su se vršili u konačnom obračunu.  Konačni obračun predaje se još za 2014. godinu (do 28.02.2015.).

 

Ispravak pretporeza prilikom ulaska ili izlaska iz sustava PDV-a do sada se morao obavljati samo za dugotrajnu imovinu. Od 01.01.2015. ispravak pretporeza morati će se obavljati i za zalihe dobara.

 

U PDV obrascu mora se posebno naznačiti da se primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama.

 

Propisano je da PDV obrazac mora podnijeti i mali porezni obveznik (koji nije u sustavu PDV-a) kada obavlja usluge poreznim obveznicima iz drugih država članica EU ili trećih zemalja, za koje je mjesto obavljanja usluge mjesto sjedišta primatelja usluge.  

 

Za tuzemni prijenos porezne obveze (građevinske usluge, otpad, nekretnine…) uvodi se posebni obrazac prijave koji će se predavati Poreznoj upravi (detaljnije će se razraditi Pravilnikom o PDV-u).

 

Ako je porezni obveznik podnio zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a radi upisa u registar obveznika PDV-a, smatrat će se da je zahtjev usvojen ako Porezna uprava u roku od osam dana od dana primitka zahtjeva ne donese rješenje o istom.

 

Kod obavljanja elektronički obavljenih usluga, telekomunikacijskih usluga i usluga RTV emitiranja, ako se obavljaju osobama koje nisu porezni obveznici (građanima) – mjesto obavljanja usluga smatra se mjesto primatelja. Propisan je posebni postupak oporezivanja takvih usluga.

Elektronički obavljenim uslugama« u smislu ovoga Zakona osobito se smatra:

  • a) isporuka web-sjedišta, udomljavanje web-sjedišta, daljinsko održavanje programa i opreme,
  • b) isporuka računalnih programa i njihovo ažuriranje,
  • c) isporuka slika, tekstova i informacija te omogućavanje pristupa bazama podataka,
  • d) isporuka glazbe, filmova i igara, uključujući igre na sreću i kockarske igre te emitiranje političkih, kulturnih, umjetničkih, sportskih, znanstvenih i zabavnih programa i priredbi,
  • e) učenje na daljinu.

 

Oporezivanje prema naplaćenim naknadama:

Obveznik PDV-a čija vrijednost isporuka dobara i usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od 3.000.000,00 kuna bez PDV-a, može obračunavati i plaćati PDV na temelju naplaćenih naknada za obavljene isporuke. Takav porezni obveznik stječe pravo na priznavanje pretporeza u trenutku kada je isporučitelju platio račun za isporučena dobra ili obavljene usluge.

Porezni obveznik koji primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama u računu mora navesti »obračun prema naplaćenim naknadama«.

Obračun PDV-a prema naplaćenim naknadama ne primjenjuje se na:

  • a) isporuke dobara unutar Europske unije,
  • b) stjecanje dobara unutar Europske unije,
  • c) isporuke ili premještanje dobara u drugu članicu EU kad PDV plaća stjecatelj,
  • d) usluge iz čl. 17. st.1. Zakona  između poreznih obveznika kod kojih dolazi do prijenosa porezne obveze na stjecatelja
  • e) kod isporuka s prijenosom porezne obveze i kod prijenosa gospodarske cjeline
  • f) isporuke u okviru posebnog postupka oporezivanja za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge osobama koje nisu porezni obveznici.

Porezni obveznik koji želi plaćati PDV prema naplaćenim naknadama mora najkasnije do kraja tekuće kalendarske godine (iznimno za 2015. do 20.01.2015..) podnijeti pisanu izjavu Poreznoj upravi o početku primjene postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama i primjenjuje ga od 01.01. slijedeće godine. Time se obvezuje na primjenu ovakvog postupka oporezivanja na rok od tri godine. Ako porezni obveznik a u propisanom roku ne obavijesti nadležnu ispostavu Porezne uprave o promjeni načina obračuna PDV-a, smatrat će se da i dalje primjenjuje postupak oporezivanja koji je primjenjivao u prethodnoj godini. Poreznoj upravi prijavljuje se samo prijelaz s jednog na drugi način plaćanja PDV-a. Dakle, obrtnici koji su u 2014. primjenjivali obračun PDV-a po naplaćenim naknadama, a to mogu i žele i u 2015., ne trebaju dostavljati Poreznoj upravi nikakvu izjavu, nego nastavljaju s istim načinom obračuna.

Porezni obveznik koji primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama mora osigurati sve podatke potrebne za utvrđivanje i plaćanje PDV-a (datum naplate!)

Kod prijelaza sa postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama na oporezivanje prema obavljenim isporukama, porezni obveznik u prijavi PDV-a za prvo razdoblje oporezivanja nakon prelaska mora iskazati sve obavljene, a nenaplaćene isporuke prije promjene načina obračuna PDV-a kao naplaćene i platiti PDV, te ima pravo odbiti PDV sadržan u primljenim isporukama koje nije platio do promjene načina obračuna PDV-a. U tom slučaju, obavezan je dostaviti Poreznoj upravi uz prijavu PDV-a za prvo razdoblje oporezivanja nakon prelaska na obračun PDV-a prema obavljenim isporukama popis svih izdanih, a nenaplaćenih računa i svih primljenih, a neplaćenih računa do promjene načina obračuna PDV-a.

 

Porezni obveznik kojemu je obavljena isporuka dobara ili usluga u tuzemstvu odgovara za plaćanje PDV-a u bilo kojem od sljedećih slučajeva:

  • a) kada mu račun za primljena dobra ili usluge ili plaćeni predujam nije izdan ili je u njemu netočno obračunan PDV,
  • b) kada poreznom obvezniku koji mu je obavio isporuku nije platio najmanje iznos PDV-a obračunanog u računu u propisanom roku za plaćanje računa.

Isto tako, porezni obveznik postaje jamac platac za obvezu PDV-a za primljene isporuke dobara i usluga u tuzemstvu ako je znao ili je morao znati da tim transakcijama sudjeluje u prijevarnim aktivnostima kojima je namjera izbjegavanje plaćanja PDV-a.

 

 

Porez na dohodak - 1.01.2015.

Izmjena Zakona o porezu na dohodak objavljena je u NN 143/14. U nastavku je pregled najvažnijih promjena za obrtnike. 

Promjene koje nastupaju s 01.01.2015.:

  • Osnovni osobni odbitak iznosi mjesečno 2.600,00 kn (za umirovljenike 3.800,00 kn)
  • faktori za uzdržavane članove obitelji se nisu promijenili, ali se obračunavaju na povećanu osnovicu pa iznose:
      • članovi uže obitelji i prvo dijete – faktor 0,50 = 1.300,00 kn
      • drugo dijete – faktor 0,70 = 1.820,00 kn
      • treće dijete – faktor 1,00 = 2.600,00 kn, itd.
  • stope i razredi poreza na dohodak: 
      • do 2.200,00 kn mjesečno = 12%
      • od 2.200,00 do 13.200,00 kn (na idućih 11.000,00) = 25%
      • na ostatak preko tog iznosa = 40%
  • Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom smatraju se članovi uže obitelji čiji ukupni (oporezivi i neoporezivi) primici, ne prelaze iznos peterostrukoga osnovnoga osobnog odbitka, pa za 2015. to iznosi godišnje 13.000,00 kn (za 2014. godinu iznosi 11.000,00 kn). Od 01.01.2015. moći će se koristiti osobni odbitak i za uzdržavane izvanbračne supružnike (faktor 0,50). Izvanbračnom zajednicom smatra se životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine (ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete).
  • Porez na dohodak od kapitala plaća se (po stopi od 12%) na:
    1. primitke od kamata na kunsku i deviznu štednju (po viđenju, oročenu ili rentnu štednju, uključujući i prinos, nagradu, premiju i svaku drugu naknadu ostvarenu iznad visine uloženih sredstava),
    2. primitke od kamata po vrijednosnim papirima,
    3. primitke od kamata po osnovi danih zajmova,
    4. primitke ostvarene na temelju podjele prihoda investicijskog fonda u obliku kamata, ako se ne oporezuju kao udjeli u dobiti na temelju podjele dobiti ili prihoda investicijskog fonda.

Dio kamata je ipak izuzet od oporezivanja, i to:

  1. zatezne kamate,
  2. naplaćene kamate po sudskim rješenjima i rješenjima tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave,
  3. kamate na pozitivno stanje na žiroračunu, tekućem i deviznom računu koje su ostvarene od banaka, štedionica i drugih financijskih institucija i to najviše u visini koju ti isplatitelji plaćaju za pologe po viđenju. Navedeno izuzeće se primjenjuje ako je kamata za pologe po viđenju manja od najmanje kamate za oročenu štednju, odnosno ako iznosi najviše do 0,5% godišnje,
  4. primici od kamata ostvarenih ulaganjem u obveznice, neovisno o izdavatelju i vrsti obveznica,
  5. primici po osnovi prinosa na životno osiguranje s obilježjem štednje (isplaćena naknada iznad uplaćenih premija osiguranja) i prinosa po osnovi dobrovoljnog mirovinskog osiguranja.
  • Oporezuju se i primici od prodaje otpada kao osobne imovine (osim povratne ambalaže i otpada skupljenog u okviru organiziranih akcija zaštite okoliša). Porez obračunava, obustavlja i plaća isplatitelj primitaka (otkupljivač) po stopi od 12 %, bez priznavanja osobnog odbitka, te je dužan voditi i posebne evidencije.
  • Dividende i udjeli u dobiti na temelju udjela u kapitalu oporezuju se u ukupnom iznosu po stopi od 12% (nema oslobođenja do 12.000,00 kn po poreznoj prijavi – u poreznoj prijavi za 2014. godinu može se iskoristiti posljednji puta).
  • Porez na dohodak ne plaća se na:
    1. novčanu pomoć polaznicima stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa,
    2. Potpora za trajnu obustavu ribolovne aktivnosti uz uništenje plovila – u visini razlike između primljene potpore i knjigovodstvene vrijednosti tog plovila,
    3. stipendije za poslijediplomski studij i stipendije EU za školovanja, usavršavanja i znanstvena istraživanja, u skladu s propisanim uvjetima.
  • Plaćom radnika ne smatra se iznos koji poslodavac plati za svoje radnike i u svezi sa svojom djelatnošću na ime obvezne članarine radnika u strukovnim komorama (npr. geodeti, arhitekti…).
  • Ukoliko obrtnik dohodaš dobije potporu ili poticaj za nabavu dugotrajne imovine koja podliježe amortizaciji, a koja se smatra primitkom, knjižiti će u primitke iznose te potpore u visini priznate amortizacije za nabavljenu dugotrajnu imovinu. Npr. obrtnik dobije potporu za nabavku stroja čija je nabavna cijena 40.000 kn i amortizira je u 4 godine po 10.000 kn. Potporu koju je dobio npr. 30.000 kn neće evidentirati u primitke ukupno u godini u kojoj ju je dobio nego u 3 godine po 10.000 kn. Tako više neće u godini primitka potpore imati veliku poreznu obvezu, nego potpora postaje porezno neutralna. U tu svrhu obavezan je voditi posebnu evidenciju primljenih potpora za nabavku dugotrajne imovine i iznosima obračunate amortizacije.
  • Kad obrtnik dohodaš dobrovoljno po vlastitom zahtjevu prelazi u dobitaše, takvo ga rješenje obvezuje naredne 3 godine (ne više 5).
  • Ukoliko se ostvaruje dohodak od imovine (iznajmljivanja nekretnina i pokretnina), ukoliko ukupni primici prelaze prag ulaska u sustav PDV-a (230.000 kn), bez obzira da li su oslobođeni PDV-a ili ne, dohodak se mora utvrđivati na temelju poslovnih knjiga, a ne više po rješenju Porezne uprave (to je bitno kad se, između ostalog, iznajmljuju stanovi).

 Promjene koje nastupaju s 01.01.2016.: 

  • Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost (obrtnici i dr.) plaćaju razliku poreza na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi s danom podnošenja godišnje porezne prijave, a ne više nakon dobivanja rješenja (primjenjuje se prvi puta za razliku poreza po poreznoj prijavi za 2015. godinu).  
  • Godišnji porez u paušalnom iznosu utvrđuje Porezna uprava rješenjem. Rješenje o utvrđenom godišnjem porezu vrijedi do izmjene. Razlika godišnjeg paušalnog poreza za uplatu ili za povrat, utvrđuje se na temelju izvješća PO-SD, kojeg paušalist podnosi Poreznoj upravi najkasnije do 15.01. za prethodnu godinu. Porezni obveznik obvezan je razliku godišnjeg paušalnog poreza uplatiti s danom podnošenja izvješća, a ne više nakon dobivanja rješenja (primjenjuje se prvi puta za razliku poreza po PO-SD izvješću za 2015. godinu).  
  • Predujam poreza na dohodak od obrta (i dr. samostalnih djelatnosti) više neće rješenjem utvrđivati Porezna uprava, nego će ga utvrditi sam porezni obveznik prema podacima iz porezne prijave. Izračun akontacije: iznos poreza i prireza utvrđenog za prethodnu godinu podijeliti sa brojem mjeseci u kojem je ostvaren = mjesečni predujam u tekućoj godini, počevši od mjeseca koji slijedi nakon isteka roka za predaju porezne prijave. Pravilnikom će se utvrditi način izračuna predujma ako se u poreznoj prijavi uz dohodak od obrta prijavljuje i druga vrsta dohotka. Ova obveza nastupa s predajom porezne prijave za 2015. godinu (od ožujka 2016,. te će se svakog ožujka usklađivati s podacima iz nove porezne prijave).
  • dohotkom od kapitala postaju i kapitalni dobici (od 1.01.2016.). Kapitalnim primicima smatraju se primici od otuđenja financijskih instrumenata i strukturiranih proizvoda (financijska imovina) odnosno primici od:
    1. prenosivih vrijednosnih papira i strukturiranih proizvoda, uključivo i udjela u kapitalu trgovačkih društava i drugih vrsta udruživanja čiji je način raspolaganja udjelima usporediv s takvim društvima,
    2. instrumenata tržišta novca,
    3. jedinica u subjektima za zajednička ulaganja,
    4. izvedenica,
    5. razmjernog dijela likvidacijske mase u slučaju likvidacije investicijskog fonda te ostali primici ostvareni od vlasničkih udjela u slučaju likvidacije, prestanka ili istupa.

 Usklađivanjem Pravilnika o porezu na dohodak (do kraja veljače 2015.) detaljnije će se razraditi provedba novih odredbi Zakona.

 

 

Izmjena Pravilnika o tehničkim pregledima vozila

U Narodnim novinama br. 111/14 objavljen je Pravilnik o izmjenama Pravilnika o tehničkim pregledima vozila, kojim se u članku 27. stavku 1. podstavak 4. briše. Time se ukidaju posebni rokovi periodičkih tehničkih pregleda za vozila za prijevoz opasnih tvari. Za ta vozila važiti će rokovi periodičnih pregleda prema preostale tri točke iz čl.27., odnosno prema starosti vozila:

Članak 27.
Periodičnim tehničkim pregledima i periodičnim tehničkim pregledima kočnica vozila se podvrgavaju u sljedećim rokovima:
  • vozila do dvije godine starosti, tijekom 12-og mjeseca od dana obavljenoga redovnoga tehničkog pregleda;
  • vozila od dvije do sedam godina starosti, tijekom 6-og mjeseca od dana obavljenoga redovnoga ili preventivnog tehničkog pregleda i pregledu kočnica tijekom svakog 12-og mjeseca;
  • vozila starija od sedam godina starosti, tijekom 3-og mjeseca od dana obavljenoga redovnoga ili preventivnog tehničkog pregleda i pregledu kočnica tijekom svakog 12-og mjeseca;
  • (brisano) vozila za prijevoz opasnih tvari, tijekom drugog mjeseca od dana obavljenoga redovnoga ili preventivnog tehničkog pregleda i pregledu kočnica tijekom svakog 12-og mjeseca.

Periodični tehnički pregled i periodični tehnički pregled kočnica vrijedi do zadnjeg dana onog mjeseca u kojem ističe propisani rok.

 

 

Posebni uvjeti za vozila

Objavljen je novi Pravilnik o posebnim uvjetima za vozila kojima se obavlja javni cestovni prijevoz i prijevoz za vlastite potrebe - NN 31/14.

Obzirom na vrstu komercijalnog prijevoza kojeg obavljate ili ako imate autobus ili teretno vozilo za vlastite potrebe, možete provjeriti da li vam je vozilo ispravno označeno, te da li ispunjava i ostale uvjete.

Pravilnik o posebnim uvjetima za vozila kojima se obavlja javni cestovni prijevoz i prijevoz za vlastite potrebe - NN 31/14.

 

 

EE otpad

Obveze prema izmijenjenom Pravilniku o gospodarenju otpadnom električnom i elektroničkom opremom - opširnije...

 

 

Teški prekršaji u ribarstvu

U Narodnim novinama 112/14 objavljen je Pravilnik o sustavu dodjeljivanja, prijenosu i evidenciji kaznenih bodova za teške prekršaje u morskom ribarstvu, koji stupa na snagu 02.10.2014.godine.

Pravilnikom su određeni teški prekršaji u morskom ribarstvu, vođenje Registra teških prekršaja u morskom ribarstvu, u kojem će se evidentirati kazneni bodovi ribarima, na temelju pravomoćnih odluka.

Opširnije u dopisu u prilogu.

Pravilnik... NN 112/14

 

 

Novi Zakon o radu - otkazi

Novi Zakon o radu - otkazi

 

 

Novi Zakon o radu - zasnivanje radnog odnosa i radno vrijeme

Novi Zakon o radu - zasnivanje radnog odnosa i radno vrijeme 

Zakon o radu - NN 93/14

 

 

Novi Zakon o obrtu NN 143/13

Novi Zakon o obrtu (NN 143/13  stupa na snagu 10.12.2013.godine. U odnosu na dosadašnji Zakon, promjene su slijedeće:

Ispomaganje članova obitelji

Obrtniku u obavljanju obrta mogu pomagati članovi obiteljskog kućanstva, bez obveze zasnivanja radnog odnosa.

Ako se radi o obavljanju vezanog obrta, član obiteljskog kućanstva koji pomaže obrtniku u njegovoj odsutnosti mora ispunjavati i poseban uvjet stručne osposobljenosti, odgovarajućeg srednje strukovnog obrazovanja ili položenoga majstorskog ispita, odnosno posebne zdravstvene uvjete ako je to propisano posebnim zakonom.

Obiteljsko kućanstvo čine bračni drugovi, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive, privređuju, odnosno ostvaruju prihode na drugi način i troše ih zajedno.

Odgovornost za obveze iz obrta

Za obveze koje nastaju u obavljanju obrta obrtnik odgovara cjelokupnom svojom imovinom.

Ovrha radi ostvarenja novčane tražbine protiv obrtnika ne može se provesti na onim stvarima i pravima na kojima se protiv njega ne bi mogla provesti kad ne bi obavljao gospodarsku djelatnost te na onim stvarima i pravima koja su nužna za obavljanje njegove gospodarske djelatnosti ako mu je ona glavni izvor sredstava za život.

Ovrha radi ostvarenja novčane tražbine protiv obrtnika ne može se provesti na nekretnini u kojoj ovršenik stanuje u opsegu nužnom za zadovoljavanje osnovnih stambenih potreba ovršenika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati.

Ako je vjerovnik na temelju dobrovoljnog pravnog posla s obrtnikom stekao na gore navedenim nekretninama založno ili slično pravo radi osiguranja tražbine čije prisilno ostvarenje na tom predmetu traži, obrtnik kao ovršenik ne može se protiviti takvoj ovrsi pozivajući se na razloge iz stavka 3. ovoga članka.

Prijenos obrta kod odlaska u mirovinu

Obrtnik ostvarivanjem prava na mirovinu obrt može prenijeti na bračnog druga i krvne srodnike u ravnoj lozi (pravni slijednik) u kojem slučaju se zadržava matični broj obrta.

Pravni slijednik preuzima u svoje poslovne knjige cjelokupnu poslovnu aktivnost obrta.

Na pravnog slijednika se prenose svi ugovori o radu radnika zaposlenih u obrtu koji je predmet prijenosa uz odgovarajuću primjenu odredbi Zakona o radu.

Dakle, pravni slijednik ne mora ulaziti u zajednički obrt sa postojećim obrtnikom koji odlazi u mirovinu, nego se obrt može prenijeti neposredno.

Domaća radinost i sporedno zanimanje

Ukinuta je lista proizvoda i djelatnosti koje se mogu obavljati kroz domaću radinost i slobodno zanimanje. Osoba koja obavlja kućnu radinost ili sporedno zanimanje u djelatnosti vezanih obrta, mora udovoljavati posebnom uvjetu stručne osposobljenosti, odgovarajućeg srednje strukovnog obrazovanja ili položenog majstorskog ispita.

I nadalje ostaje ograničenje da ukupni godišnji primici ne smiju premašiti 10 bruto prosječnih mjesečnih plaća kod pravnih osoba u Republici Hrvatskoj u razdoblju siječanj – kolovoz u prethodnoj godini (za 2014. godinu to je   iznos od 79.410 kuna).

Ako fizička osoba od obavljanja domaće radinosti ili sporednog zanimanja ostvari primitke koji prelaze taj iznos, obvezna je od 1. siječnja iduće kalendarske godine prestati obavljati domaću radinost ili sporedno zanimanje, a do 15. siječnja iste godine podnijeti nadležnom tijelu pisani zahtjev za prestanak obavljanja tih djelatnosti.

Organiziranost obrta – Obrtnička komora

Zadržano je obvezno članstvo obrtnika i trgovaca pojedinaca te dosadašnji ustroj komorskog sustava, ali je visina komorskog doprinosa od 01.01.2014. ograničena na 2% osnovnog osobnog odbitka sukladno Zakonu o porezu na dohodak mjesečno, što prema sadašnjem stanju iznosi 44,00 kn mjesečno.

Kako ovaj iznos neće biti dovoljan za financiranje dosadašnjih aktivnosti i poslova Komore i udruženja, u narednom periodu će se komora morati restrukturirati na način da će se neke aktivnosti morati ukinuti a istovremeno razvijati pojedinačne naplatne usluge obrtnicima.

Obrazovanje za obrtništvo

Ugovori o naukovanju ovjeravati će se i registrirati u Ministarstvu obrta, a završetak naukovanja odnosno pomoćnički ispit prelazi u nadležnost Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

Licenciranje (izdavanje licencija za naukovanje) obrtnika i pravnih osoba i nadalje će obavljati Komora.

Zakon o obrtu NN 143/13

 

 

 

Prijenos podataka iz tahografa i evidencije radnog vremena vozača

Donesen je novi  Pravilnik o prijenosu podataka i načinu vođenja evidencije iz tahografa (NN 83/13) koji je stupio na snagu 09.07.2013.

Pravilnikom se uređuje način prijenosa podataka i način vođenja evidencije iz tahografa i kartica vozača u bazu podataka prijevoznika, čuvanje zapisnih listova i ispisa koje zapisuju kontrolni uređaji, zapisa koje sastavlja vozač, te način vođenja evidencije o radnom vremenu mobilnih radnika. Pravilnikom se utvrđuje i neposredna primjena pojedinih odredbi Uredbe komisije (EU) br. 581/2010 i Uredbe (EZ) 561/2006.

Preuzimanje podataka iz tahografa:

Poslodavac mora osigurati redovito i potpuno preuzimanje podataka iz tahografa i kartice vozača, u skladu s odredbama EU (najkasnije svakih 35 dana), a dokumentacija se čuva najmanje tri godine od isteka razdoblja na koji se odnosi.

Evidencija radnog vremena mobilnih radnika:

Poslodavci su dužni voditi evidenciju radnog vremena mobilnih radnika, u pisanom ili elektroničkom obliku.

Podaci za pojedinog mobilnog radnika redovito se upisuju u evidenciju, a najkasnije u roku od 35 dana od dana prethodnog upisa podataka.

U evidenciji se za svakog mobilnog radnika odvojeno vode sljedeći podaci:

  • ime i prezime,
  • OIB (MBG),
  • radno vrijeme,
  • noćni rad,
  • ukupno radno vrijeme,
  • ukupno tjedno radno vrijeme iz kojega mora biti vidljivo je li prekoračen najviši prosjek radnog tjedna.

Neaktivnost vozača:

Potvrda poslodavca o aktivnostima vozača za razdoblje dok nije upravljao vozilom, sukladno Uredbi (EZ) 561/2006), ispisuje se na računalu u dva istovjetna primjerka od kojih se jedan primjerak potvrde predaje vozaču kojemu se potvrda izdaje, a drugi primjerak ostaje kod izdavatelja potvrde.

U prilogu su:

- Pravilnik o prijenosu podataka i načinu vođenja evidencije iz tahografa NN 83/13,

- Prilozi Pravilnika

- Uredba (EZ) 561/2006, te

- Uredba komisije (EU) br. 581/2010

- Potvrda o aktivnostima

 

 

 

Ribarstvo - novi Pravilnik o povlastici

Novi Pravilnik o povlastici za obavljanje gospodarskog ribolova na moru i registru povlastica (NN 130/13, stupio na snagu 28.10.2013.) donesen je temeljem novog Zakona o morskom ribarstvu (NN 81/13, stupio na snagu 01.07.2013.).

Odredbe Zakona koje se odnose na povlasticu su slijedeće:

Članak 14.

(1) Povlastica za ribolov se izdaje vlasniku plovila kojemu pripadaju sva prava i obveze iz povlastice, posebno za svako ribarsko plovilo.

(2) Povlastica za ribolov mora sadržavati minimalno podatke sukladno Uredbi iz članka 1. stavka 1. podstavka 7. ovoga Zakona.

(3) Uvjeti koje mora zadovoljavati ovlaštenik povlastice su:

  • da je kao pravna ili fizička osoba registriran za obavljanje djelatnosti gospodarskog ribolova na moru,
  • da je sam stručno osposobljen za gospodarski ribolov ili ima najmanje jednog zaposlenog djelatnika stručno osposobljenog za gospodarski ribolov,
  • da ima na plovilu odgovornu osobu za obavljanje gospodarskog ribolova ukoliko sam ne obavlja ribolov,
  • da mu nije izrečena zaštitna mjera trajne zabrane obavljanja gospodarskog ribolova na moru dok ona traje.

(4) Prava iz povlastice za ribolov mogu se prenositi na drugu osobu koja ima povlasticu za ribolov prodajom, nasljeđivanjem ili darovanjem.

(5) Vlasnik plovila obvezan je o namjeri prijenosa povlastice izvijestiti Ministarstvo.

(6) Ministarstvo će u roku od 30 dana od dana zaprimanja obavijesti o namjeri prijenosa povlastice:

  • ponuditi otkup za prijenos povlastice u državno vlasništvo sukladno članku 17. ovoga Zakona ili
  • objaviti javni poziv zainteresiranima za otkup i prijenos prava iz povlastice

(7) U postupku prijenosa povlastice nakon objave javnog poziva iz stavka 6. podstavka 2. ovoga članka, Ministarstvo će u obzir posebno uzeti sljedeće kriterije:

  • prebivalište fizičke osobe na području priobalnih gradova ili općina Republike Hrvatske dulje od 5 godina,
  • stvarno sjedište pravne osobe na području priobalnih gradova ili općina Republike Hrvatske dulje od 5 godina.

(8) Ministarstvo vodi Registar povlastica za ribolov u elektroničkom obliku.

(9) Uvjete za izdavanje povlastice, sadržaj obrasca povlastice za ribolov i uvjete pod kojima je moguće prenositi prava, način provedbe javnog poziva iz stavka 6. podstavka 2. ovoga članka, te sadržaj i način vođenja Registra povlastica za ribolov propisuje ministar pravilnikom.

Pohranjivanje povlastica za ribolov

Članak 15.

(1) Povlasticu za ribolov ovlaštenik povlastice mora pohraniti u Ministarstvu:

  • ako se plovilom na koje je izdana povlastica nije obavljao gospodarski ribolov dulje od 6 mjeseci ili su dostavljani očevidnici bez ulova,
  • u slučaju kada se plovilo namjerava koristiti u druge svrhe, a ne u svrhu obavljanja gospodarskog ribolova,
  • ako se utvrdi da ovlaštenik povlastice za ribolov kojem je izdana povlastica za ribolov nema plovilo, alate i opremu za ribolov,
  • u slučaju da vlasnik plovila proda plovilo, a ovlaštenik povlastice povlasticu za ribolov želi zadržati radi prebacivanja prava iz povlastice za ribolov na novo plovilo,
  • u slučaju prestanka pravne ili poslovne sposobnosti ovlaštenika povlastice za ribolov, ako u povlasticu za ribolov nije upisan drugi ovlaštenik.

(2) Povlastica za ribolov se mora pohraniti u roku od 30 dana od dana nastanka okolnosti iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Povlastica za ribolov može biti pohranjena u Ministarstvu na rok od najviše dvije godine.

(4) Ministarstvo vodi Upisnik pohranjenih povlastica za ribolov u elektroničkom obliku.

(5) Način vođenja i sadržaj Upisnika pohranjenih povlastica za ribolov propisat će ministar pravilnikom.

Prestanak važenja povlastice za ribolov

Članak 16.

(1) Povlastica za ribolovu ukinut će se ukoliko se utvrdi da ovlaštenik povlastice za ribolov više ne udovoljava uvjetima za izdavanje povlastice iz članka 14. stavka 9. ovoga Zakona.

(2) Povlastica za ribolovu ukinut će se:

  • na zahtjev ovlaštenika povlastice za ribolov,
  • ako ovlaštenik povlastice za ribolov za koje je izdana povlastica za ribolov ne preuzme pohranjenu povlasticu za ribolov od Ministarstva u roku na koji je pohranjena,
  • ako je nakon izdavanja povlastice za ribolov utvrđeno da je ista izdana na temelju dostavljenih netočnih podataka i pogrešno utvrđenih činjenica,
  • ako ovlaštenik povlastice za ribolov ne pohrani povlasticu za ribolov sukladno članku 15. ovoga Zakona.

(3) U slučajevima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Ministarstvo donosi rješenje protiv kojeg je nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Pokretanje upravnog spora ne odgađa izvršenje rješenja.

Povlastice za ribolov u državnom vlasništvu

Članak 17.

(1) Povlasticama za ribolov u državnom vlasništvu smatraju se povlastice za ribolov otkupljene prema članku 14. stavku 4. ovoga Zakona i povlastice za ribolov koje su prestale važiti.

(2) Ministarstvo vodi Registar povlastica za ribolov u državnom vlasništvu u elektroničkom obliku.

(3) Uvjeti za otkup povlastica za ribolov u državnom vlasništvu su:

  • prebivalište fizičke osobe ili stvarno sjedište pravne osobe na području priobalnih gradova ili općina Republike Hrvatske dulje od 5 godina,
  • zadovoljavanje uvjeta za izdavanje povlastica prema članku 14. stavku 7. ovoga Zakona.

(4) Povlastice iz stavka 1. ovoga članka prodaju se novim vlasnicima putem javnog natječaja kojeg raspisuje ministar.

(5) Uvjete prodaje povlastica za ribolov u državnom vlasništvu te sadržaj i način vođenja Registra povlastica za ribolov u državnom vlasništvu propisuje ministar pravilnikom.

Pravilnikom su razrađene navedene odredbe na slijedeći način:

Ministarstvo poljoprivrede, na temelju podnesenog zahtjeva vlasnika plovila za izdavanje povlastice, donosi rješenje o izdavanju povlastice, a ako se radi o slučaju kada su vlasnik plovila i ovlaštenik povlastice različite osobe, uz zahtjev se predaje i ovjerenu suglasnost ovlaštenika povlastice.

Izdavanje povlastice - povlastica će se izdati vlasniku plovila u slučajevima:

  • kupnje plovila s povlasticom u cijelosti;
  • prijenosa povlastice putem javnog poziva;
  • nasljeđivanja plovila koje ima povlasticu;
  • darovanja plovila s povlasticom u cijelosti bračnom drugu ili srodniku po krvi u ravnoj
        liniji do 2. stupnja nasljeđivanja;
  • kupnje povlastice za ribolov u državnom vlasništvu putem javnog natječaja;
  • kada je ribarsko plovilo izgrađeno u sklopu poticanog programa izgradnje i modernizacije ribarske flote sukladno odobrenim uvjetima, odnosno kada je plovilo nabavljeno ili pokrenuta izgradnja prije zabrane izdavanja novih povlastica o čemu je vlasnik pisanim putem obavijestio Ministarstvo.

Uz zahtjev prilaže se i propisana dokumentacija:

  • dokaz o identitetu vlasnika plovila
  • dokaz o vlasništvu plovila za koji se traži povlastica
  • važeća isprava o plovilu (za brodice plovidbena dozvola, a za brodove izvadak iz upisnika brodova ili upisni list broda i svjedodžba o sposobnosti broda za plovidbu)
  • konačno rješenje o prestanku važenja povlastice, na temelju kojeg se traži izdavanje nove povlastice
  • dokaz da je fizička ili pravna osoba koja će obavljati djelatnost gospodarskog ribolova (ovlaštenik povlastice) registrirana za obavljanje te djelatnosti
  • dokaz o stručnoj osposobljenosti odgovorne osobe u obavljanju gospodarskog ribolova na moru i
  • dokaz o identitetu odgovornih osoba u obavljanju gospodarskog ribolova na moru.

U slučajevima kupoprodaje, darivanja ili nasljeđivanja uz zahtjev treba priložiti i:

  • ovjereni ugovor o kupoprodaji plovila s povlasticom ukoliko se radi o kupnji plovila s povlasticom u cijelosti;
  • ovjereni ugovor o kupoprodaji povlastice ukoliko se radi o prijenosu povlastice putem javnog poziva;
  • pravomoćno rješenje o nasljeđivanju plovila ukoliko se radi o nasljeđivanju ili
  • ovjereni ugovor o darovanju plovila s povlasticom u cijelosti ukoliko se radi o darovanju plovila s povlasticom u cijelosti bračnom drugu ili srodniku po krvi u ravnoj liniji do 2. stupnja nasljeđivanja.

Uz rješenje o izdavanju povlastice, izdaje se i obrazac povlastice koji se uvijek mora nalaziti na plovilu. Na jedno plovilo može se izdati samo jedna povlastica.

Prijenos povlastice u cijelosti dopušten je u slučaju:

  1. promjene vlasnika plovila upisanog u povlasticu radi kupoprodaje, darovanja ili nasljeđivanja plovila s povlasticom;
  2. prijenosa povlastice na novog vlasnika i za drugo plovilo putem Javnog poziva - isključivo ako je drugo plovilo iste ili manje veličine u GT i iste ili manje snage porivnog stroja u kW.

Zamjena plovila dozvoljena je isključivo u slučaju da je novo plovilo istog vlasnika iste ili manje veličine u GT i iste ili manje snage porivnog stroja u kW. Iznimka je kod zamjene dvije povlastice s dva plovila na jedno novo, u kojem slučaju se gleda zbroj GT ili kW.

Zamjena porivnog stroja plovila u povlasticu odobrit će se isključivo ako je novi porivni stroj iste ili manje snage od porivnog stroja koji se zamjenjuje.

Upis promjene veličine plovila u GT u povlasticu odobrit će se isključivo ako se radi o smanjenju GT-a.

Iznimno, odobrit će se upis promjene veličine plovila u GT, odnosno povećanje GT, isključivo sa ciljem modernizacije plovila u svrhu poboljšanja sigurnosti na plovilu, radnih uvjeta, higijene i kakvoće proizvoda uz uvjet da je u bilo kojem slučaju onemogućeno povećanje ribolovnog napora.

Prijenos pojedinačnih prava (alata i zona) iz jedne povlastice u drugu povlasticu vrši se ukidanjem tog prava iz jedne povlastice i upisom tog istog prava u drugu povlasticu.

Prijenos prava upisa svih okružujućih mreža plivarica, povlačnih mreža koća i mreža potegača s pripadajućim ribolovnim zonama odobrit će se samo ukoliko se prijenos vrši na povlasticu u koju je upisano plovilo iste ili manje veličine u GT i iste ili manje snage porivnog stroja u kW od plovila koje je upisano u povlasticu s koje se to pravo prenosi.

Nije dozvoljen prijenos prava upisa neaktivnih alata i pripadajućih ribolovnih zona. Iznimno dozvoljava se prijenos prava upisa neaktivnih alata iz jedne povlastice u drugu povlasticu istog vlasnika plovila pod uvjetom da se ne radi o neaktivnim alatima iz prethodnog stavka.

Neaktivni ribolovni alati su oni kojima je ribolov obavljan manje od 30 dana godišnje ili 150 dana u pet godina u razdoblju od 1. siječnja 2008. godine do 31. prosinca 2012. Iznimno, broj dana za određivanje aktivnosti ribolovnih alata kojima je propisom ograničeno obavljanje ribolova na manje od pola godine u cijelom ribolovnom moru, razmjerno će se smanjiti prema dopustivom razdoblju ribolova.

Javni poziv o prijenosu povlastice - vlasnik plovila na koje je izdana povlastica može ponuditi na prodaju samo povlasticu, a o namjeri prijenosa povlastice obvezan je izvijestiti Ministarstvo radi otkupa za prijenos povlastice u državno vlasništvo, odnosno objave javnog poziva osobama zainteresiranima za otkup i prijenos prava iz povlastice.

Prijenos povlastice putem Javnog poziva dozvoljen je samo ukoliko se odnosi na povlastice temeljem koje je obavljan ribolov najmanje 30 dana godišnje ili ukupno 150 dana u razdoblju od prethodnih pet kalendarskih godina prije podnošenja zahtjeva. Javni poziv za prijenos povlastice objavljuje se u mjesecima ožujku, lipnju, rujnu i prosincu.

Ministarstvo će o najpovoljnijoj ponudi obavijestiti prodavatelja i ponuditelja. Ukoliko najpovoljniji ponuditelj odustane od kupnje i prijenosa povlastice, to pravo prolazi na sljedećeg najpovoljnijeg ponuditelja. I prodavatelj može odustati od prijenosa povlastice o čemu mora obavijestiti Ministarstvo u roku od 15 dana od dana dobivanja obavijesti o najpovoljnijem ponuđaču. Prodavatelj koji odustane od prijenosa povlastice nakon provedenog Javnog poziva ne smije ponovno zatražiti prijenos povlastice sljedeća 3 mjeseca.

Zakon o morskom ribarstvu - NN 81/13

Pravilnik o povlastici za obavljanje gospodarskog ribolova na moru i registru povlastica - NN 130/13

 

 

Zdravstveno osiguranje – izmjene vezane za bolovanje i naknadu plaće

Danom pristupanja EU stupio je na snagu novi Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju NN 80/13). Važnije novosti koje on donosi u pogledu bolovanja i naknade plaće su slijedeće:

- Profesionalna nesposobnost za rad ili opasnost od nastanka invalidnosti

Ako je radniku nalazom i mišljenjem nadležnog tijela vještačenja mirovinskog osiguranja utvrđena invalidnost zbog profesionalne nesposobnosti za rad, a poslodavac mu nije ponudio i sklopio novi ugovor o radu za poslove za koje je zdravstveno sposoban, u slučaju ponovnog bolovanja (bilo zbog pogoršanja bolesti osnovom koje mu je utvrđena invalidnost ili pojavom bolesti zbog druge dijagnoze bolesti), naknadu plaće osiguraniku isplaćuje poslodavac iz svojih sredstava.

Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti tereti sredstva poslodavca i u slučaju kada je radniku utvrđena neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, a poslodavac nije osiguraniku u skladu s propisima o radu ponudio i s njim sklopio ugovor o radu u pisanom obliku za obavljanje poslova za koje je sposoban, i to od dana utvrđene neposredne opasnosti od nastanka invalidnosti. Naknada plaće tereti sredstva poslodavca sve do dana sklapanja pisanog ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je sposoban.

Radnik koji ne prihvati ponudu poslodavca u oba prethodna slučaja i s poslodavcem ne sklopi ugovor o radu za obavljanje poslova za koje je sposoban, nema pravo na naknadu plaće prema ovome Zakonu za vrijeme privremene nesposobnosti od dana zaprimanja ponude poslodavca.

Obrtnik i osoba koja obavlja slobodna zanimanja, kod kojeg je nalazom i mišljenjem nadležnog tijela vještačenja mirovinskog osiguranja utvrđena invalidnost zbog profesionalne nesposobnosti za rad, odnosno neposredna opasnost od nastanka invalidnosti nema pravo na naknadu plaće na teret sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja od dana utvrđene invalidnosti, odnosno utvrđene neposredne opasnosti od nastanka invalidnosti.

- Bolovanje osobe koja ima uvjete za punu mirovinu

Radnik ili obrtnik koji su navršio 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža nema pravo na novčanu naknadu za vrijeme bolovanja na teret HZZO-a, već ide na teret poslodavca, odnosno obrtnika.

- Trajanje i visina novčane naknade za vrijeme bolovanja

Ukinuta je prijašnja odredba o maksimalnom trajanju naknade plaće za vrijeme bolovanja od 3 godine. Sada je propisano da osiguranik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja na teret Zavoda u visini utvrđenoj prema ovom zakonu u maksimalnom trajanju od 18 mjeseci po istoj dijagnozi bolesti, bez prekida, a nakon toga osiguranik ostvaruje pravo na naknadu plaće u iznosu 50% zadnje isplaćene naknade plaće na ime tog bolovanja, sve dok za bolovanje postoji medicinska indikacija. Iznimno, ovo umanjenje se ne odnosi na osiguranika kojem je utvrđeno bolovanje zbog liječenja zloćudnih bolesti, osiguranika kojem je odobrena njega člana obitelji – djeteta oboljelog od zloćudne bolesti, osiguranika čija je privremena nesposobnost u vezi s provođenjem hemodijalize ili peritonejske dijalize te čija je privremena nesposobnost u vezi s uzimanjem i presađivanjem dijelova ljudskog tijela.

- Određivanje osnovice za naknadu plaće

Naknada plaće određuje se od osnovice za naknadu koju čini prosječni iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupilo bolovanje

U slučaju kad se osnovica za naknadu plaće ne može utvrditi prema šestomjesečnom prosjeku (a to je prema Pravilniku ako osiguraniku nije isplaćena niti jedna plaća ili je ako je isplaćena samo jedna plaća u propisanom šestomjesečnom razdoblju), osnovicu za naknadu plaće čini plaća isplaćena do dana nastanka slučaja na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće, odnosno pripadajuća plaća za mjesec za koji se određuje naknada plaće, s tim da tako određena osnovica, kada se naknada isplaćuje na teret sredstava Zavoda, ne može biti veća od najniže osnovice osiguranja koja služi za obračun doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje, važeće za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem je nastupio osigurani slučaj.

Iznimno, kod bolovanja zbog priznate ozljede na radu ili profesionalne bolesti, a kad se osnovica ne može odrediti na osnovu šestomjesečnog prosjeka, osnovicu za naknadu plaće čini pripadajuća plaća za mjesec za koji se određuje naknada plaće.

- Uvjet prethodnog osiguranja

Naknada plaće koja se isplaćuje na teret sredstava Zavoda pripada osiguraniku u visini propisanoj ovim Zakonom, pod uvjetom da prije otvaranja bolovanja ima ostvaren staž osiguranja u Zavodu od najmanje 9 mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (prethodno osiguranje). Ova odredba se ne primjenjuje kod bolovanja zbog priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti.

Osiguraniku, koji ne ispunjava uvjet prethodnog osiguranja naknada plaće za cijelo vrijeme trajanja bolovanja pripada u iznosu od 25% proračunske osnovice za puno radno vrijeme.

Utvrđivanje osnovice i visine novčane naknade zbog bolovanja regulirano je čl. 38.-61. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

 

 

Radno vrijeme mobilnih radnika (zakon, uredbe EU)

Zakon o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu (NN 75/13) stupio je na snagu 28.06.2013. godine.

Ovim zakonom regulirano je radno vrijeme mobilnih radnika na način da je nešto propisano ovim zakonom, a u većem dijelu neposredno se primjenjuju važeće Uredbe EU (uglavnom Uredba (EZ) 561/2006).  Kako se radi samo o prilagođavanju zakonodavstva činjenici da smo postali članica EU, u odredbama u radnom vremenu, vremenu vožnje, prekidima vožnje i odmorima ništa se značajno nije promijenilo. U nastavku dajemo pregled najvažnijih odredbi, kao podsjetnik na obveze.

Ovaj zakon primjenjuje se na rad mobilnih radnika, vozača i obrtnika-vozača u cestovnom prometu koji upravljaju vozilima:

  • čija je najveća dopuštena masa veća od 3,5 t
  • čija je dopuštena masa s priključnim vozilom veća od 3,5 t
  • autobuse za prijevoz više od 9 putnika, uključujući i vozača (8+1)

Vozila najveće dopuštene mase s priključnim vozilom veće od 3,5 t i autobusi prilagođeni za prijevoz više od 9 osoba sa vozačem, moraju imati ugrađen tahograf, a ista nova vozila koja se prvi put registriraju u RH nakon 01.01.2009. moraju imati ugrađen digitalni tahograf.

Neke važnije definicije:

1) »mobilni radnik« je svaki radnik koji čini dio prijevoznog osoblja zaposlen u tvrtki koja obavlja cestovni prijevoz putnika ili tereta kao javni prijevoz ili prijevoz za vlastite potrebe, uključujući vježbenike i naučnike glede odredaba koje se odnose na odmore mobilnih radnika,

2) »radno vrijeme« je vrijeme od početka do završetka rada tijekom kojeg se mobilni radnik nalazi na svom radnom mjestu, na raspolaganju poslodavcu te obavlja svoje poslove. U radno se vrijeme ubraja:

  • vrijeme provedeno u svim aktivnostima u cestovnom prijevozu (vožnja, utovar i istovar,  pomoć putnicima pri ulasku i izlasku iz vozila, čišćenje i tehničko održavanje, svi ostali poslovi čija je svrha osiguravanje sigurnosti vozila, tereta i putnika ili ispunjavanje zakonskih obveza koje su vezane uz vožnju koja je u tijeku, administrativne formalnosti s policijom, carinom, inspekcijskim službama i dr.),
  • vrijeme tijekom kojeg mobilni radnik ne može slobodno raspolagati svojim vremenom te mora biti na svom radnom mjestu, spreman poduzeti svoje uobičajene poslove, pri čemu su neki poslovi vezani uz dežurstva, posebno tijekom vremena čekanja na utovar ili istovar, kada vrijeme trajanja nije unaprijed poznato prije polaska ili prije početka trajanja dotičnog razdoblja,

3) »dnevni odmor« je dnevno razdoblje tijekom kojega vozač može slobodno raspolagati svojim vremenom, a obuhvaća »redoviti dnevni odmor»i »skraćeni dnevni odmor»:

  • »redoviti dnevni odmor« je neprekinuto razdoblje odmora od najmanje 11 sati ili kada se koristi u dva dijela 12 sati, od kojih prvi odmor mora trajati neprekinuto minimalno 3 sata, a drugi neprekinuto minimalno 9 sati;
  • »skraćeni dnevni odmor« je neprekinuto razdoblje odmora kraće od 11 sati, ali ne kraće od 9 sati;

4) »tjedni odmor« je tjedno neprekidno razdoblje tijekom kojega vozač može slobodno raspolagati svojim vremenom, a obuhvaća »redoviti tjedni odmor« i »skraćeni tjedni odmor«:

  • »redoviti tjedni odmor« je odmor koji neprekinuto traje najmanje 45 sati,
  • »skraćeni tjedni odmor« je odmor koji neprekidno traje manje od 45 sati, ali ne kraće od 24 sata.

5) »prekid vožnje« je razdoblje tijekom kojega vozač ne može upravljati vozilom ili obavljati druge poslove te koje se koristi isključivo za odmor;

6) „dnevno vrijeme vožnje” znači sveukupno vrijeme vožnje između završetka jednog dnevnog razdoblja odmora i početka sljedećeg dnevnog razdoblja odmora ili između dnevnog razdoblja odmora i tjednog razdoblja odmora;

7) „tjedno vrijeme vožnje” znači sveukupno vrijeme vožnje tijekom jednog tjedna;

Vrijeme vožnje

(1) Dnevno vrijeme vožnje ne smije biti dulje od devet sati. Iznimno, dnevno vrijeme vožnje može se produljiti na najviše deset sati, ali ne više od dvaput tjedno.
(2) Tjedno vrijeme vožnje ne smije biti dulje od 56 sati i ne smije prekoračiti maksimalno tjedno radno vrijeme iz Direktive 2002/15/EZ (48-60 sati).
(3) Ukupno vrijeme vožnje tijekom bilo koja dva uzastopna tjedna ne smije biti dulje od 90 sati.
(4) Vozač je dužan evidentirati ostale poslove, kao i vrijeme provedeno u upravljanju vozilom koje se koristi za javni prijevoz, a na koji se ne primjenjuje ovaj Zakon.
(5) Vozač je dužan evidentirati i vrijeme raspoloživosti od posljednjega dnevnog ili tjednog razdoblja odmora.
(6) Evidencije iz točki 4. i 5. vode se ručno na evidencijskom listiću, ispisu ili korištenjem opcije ručnog unosa u uređaj za bilježenje (tahograf).
(7) Kada vozač upravlja vozilom koje je opremljeno analognim tahografom, na zahtjev ovlaštenih osoba, mora predočiti za tekući dan i prethodnih 28 dana: tahografske listiće, ručno izvršene zapise, ispise iz tahografa, te karticu vozača ukoliko je posjeduje.
(8) Kada vozač upravlja vozilom koje je opremljeno digitalnim tahografom, na zahtjev ovlaštenih osoba, mora predočiti svoju karticu vozača, tahografske listiće, ručno izvršene zapise i ispise, za tekući dan i prethodnih 28 dana.

Prekid vožnje

(1) Nakon razdoblja vožnje od četiri i pol sata, vozač je dužan prekinuti vožnju najmanje 45 minuta, osim ako uzima razdoblje odmora.
(2) Prekid vožnje iz točke 1. se može zamijeniti prvim prekidom vožnje od najmanje 15 minuta, nakon kojeg slijedi drugi prekid vožnje od najmanje 30 minuta od kojih je svaki raspoređen tijekom razdoblja vožnje iz točke 1.

Dnevni i tjedni odmor

(1) Vozač mora imati dnevni i tjedni odmor.
(2) Unutar svaka 24 sata, nakon dnevnog ili tjednog odmora, vozač mora imati novi dnevni odmor. Ako dnevni odmor unutar 24 sata traje najmanje devet sati, ali manje od 11 sati, smatra se skraćenim dnevnim odmorom.
(3) Dnevni odmor može se produljiti do redovitoga tjednog odmora ili skraćenoga tjednog odmora.
(4) Vozač može imati najviše tri skraćena dnevna odmora između bilo koja dva tjedna odmora.
(5) Iznimno od točke 2., unutar 30 sati od isteka dnevnog ili tjednog odmora, vozač koji je dio višečlane posade mora uzeti novi dnevni odmor u trajanju od najmanje devet sati.
(6) U bilo koja dva uzastopna tjedna, vozač mora imati najmanje:
– dva redovita tjedna odmora ili
– jedan redovit i jedan skraćeni tjedni odmor od najmanje 24 sata. Nadoknadu tjednog odmora vozač je dužan izvršiti najkasnije do kraja trećeg tjedna od tjedna korištenja skraćenoga tjednog odmora.
(7) Tjedni odmor započinje najkasnije po isteku šest 24-satna razdoblja, od kraja prethodnoga tjednog odmora.
(8) Svaki odmor koji se uzima kao nadoknada skraćenoga tjednog odmora mora se pripojiti drugom razdoblju odmora od najmanje devet sati.
(9) Dnevni i skraćeni tjedni odmor vozač može provesti u vozilu izvan sjedišta tvrtke, ukoliko je vozilo opremljeno ležajem.
(10) Ukoliko tjedni odmor zahvaća dva tjedna, isti se može pribrojiti samo jednom od ta dva tjedna.
(11) Ukoliko se prijevoz obavlja isključivo na području Republike Hrvatske, dnevni odmor traje najmanje 12 sati neprekidno.

Iznimke

(1) Iznimno od odredbi o dnevnom i tjednom odmoru, ako vozač prati vozilo koje se prevozi trajektom ili vlakom, te koristi dnevni odmor, taj se odmor može prekinuti najviše dva puta drugim aktivnostima, u ukupnom trajanju od najviše sat vremena. Tijekom redovitoga dnevnog odmora vozač mora imati pristup ležaju.
(2) Dolazak ili odlazak vozača do i od vozila na koje se primjenjuju odredbe ovoga Zakona, ako se vozilo ne nalazi u mjestu prebivalište vozača niti u sjedištu poslodavca, ne računa se kao vrijeme odmora ili prekid vožnje, osim ako vozač nije na trajektu ili vlaku i ima pristup ležaju.
(3) Bilo koje vrijeme koje vozač provede upravljajući vozilom na koje se ne primjenjuje ovaj Zakon do ili od vozila na koje se primjenjuje ovaj Zakon, a koje nije u vozačevom prebivalištu niti u operativnom sjedištu poslodavca, računa se kao drugi poslovi.

Odgovornost prijevoznika

 Prijevoznik je dužan organizirati rad vozača na način da vozači poštuju odredbe ovoga Zakona, propisno ih uputiti na odredbe ovoga Zakona, te obavljati redovite provjere.
Prijevoznik koji koristi vozila opremljena digitalnim tahografom u skladu s odredbama ovoga Zakona, dužan je:
- osigurati da se svi podaci redovito preuzimaju s jedinice u vozilu i kartice vozača kako bi se osiguralo preuzimanje svih podataka koji se odnose na aktivnosti prijevoznika ili aktivnosti koje su obavljene za tog prijevoznika,
- osigurati da se svi podaci preuzeti s jedinice u vozilu i kartice vozača čuvaju najmanje 12 mjeseci nakon bilježenja i da ti podaci budu dostupni izravno ili daljinskim prijenosom iz prostorija prijevoznika na zahtjev ovlaštene osobe, a podaci iz evidencije radnog vremena radnika čuvaju se 3 godine.

Odredbe o radnom vremenu i stankama

 - Puno tjedno radno vrijeme mobilnih radnika ne smije biti dulje od 48 sati (radno vrijeme obuhvaća i vrijeme vožnje i vrijeme obavljanja drugih poslova)
- Maksimalno tjedno radno vrijeme može se produljiti do 60 sati, samo ako prosjek od 48 sati nije prekoračen tijekom četiri mjeseca.
- Mobilni radnici koji obavljaju mobilnu djelatnost u cestovnom prijevozu, osim u slučaju ako AETR ne osigurava veću zaštitu, moraju najkasnije nakon šest sati neprekidnog rada imati stanku.
- Radno vrijeme se prekida stankom koja traje najmanje 30 minuta, ako ukupni zbroj do tada obavljenih radnih sati iznosi između šest i devet sati, a stankom od najmanje 45 minuta ako ukupni zbroj radnih sati iznosi više od devet sati.
- Stanke se mogu raspodijeliti na više razdoblja tijekom radnog vremena, s tim da svaka od njih mora trajati najmanje 15 minuta.

- Ako mobilni radnici obavljaju noćni rad (između 00,00 i 05,00 sati), njihovo ukupno dnevno radno vrijeme ne smije trajati dulje od deset sati unutar svakog 24-satnog razdoblja.

Zakon o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu (NN 75/13)

Uredba (EZ) 561/2006

Direktiva 2002/15/EZ

 

 

Noćni radnici – obavezan zdravstveni pregled

Donesen je Pravilnik o sadržaju, načinu i rokovima zdravstvenih pregleda noćnih radnika (NN 122/13) kojim je propisano da poslodavac mora noćne radnike obavezno uputiti na pregled kod liječnika medicine rada najmanje jednom u svake tri godine, a i prije isteka tog roka kada to ocijeni izabrani liječnik ili liječnik medicine rada. Za to upućivanje poslodavac ispunjava uputnicu na obrascu NR-1 koja se kupuje u Narodnim novinama.

Pravilnik je stupio na snagu 10.10.2013.

Zakonom o radu propisano je tko se smatra noćnim radnikom i u koje vrijeme se obavlja noćni rad, te obveze poslodavca u pogledu noćnih radnika (čl. 48, 49. i 51.):

Noćni rad
Članak 48.

(1) Noćni rad je rad radnika kojeg, neovisno o njegovom trajanju, obavlja u vremenu između dvadeset dva sata uvečer i šest sati ujutro idućega dana, a u poljoprivredi između dvadeset dva sata uvečer i pet sati ujutro idućega dana, ako za određeni slučaj ovim ili drugim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim između poslodavca i radničkog vijeća nije drukčije određeno.
(2) Za maloljetnike zaposlene u industriji, rad u vremenu između devetnaest sati uvečer i sedam sati ujutro idućega dana, smatra se noćnim radom.
(3) Za maloljetnike zaposlene izvan industrije, rad u vremenu između dvadeset sati uvečer i šest sati ujutro idućega dana, smatra se noćnim radom.
(4) Ministar će pravilnikom propisati koje se djelatnosti u smislu stavka 2. ovoga članka smatraju industrijom.
(5) Noćni radnik je radnik, koji prema rasporedu radnog vremena redovito tijekom jednog dana radi najmanje tri sata u vremenu noćnog rada, odnosno koji tijekom kalendarske godine radi najmanje trećinu svog radnog vremena u vremenu noćnoga rada.
(6) Poslodavac je pri utvrđivanju rasporeda radnog vremena dužan voditi računa da rad radnika iz stavka 5. ovoga članka ne smije trajati duže od osam sati dnevno.
(7) Iznimno od odredbe stavka 6. ovoga članka, rad radnika iz stavka 5. ovoga članka može trajati duže od osam sati, ali ne duže od dvanaest sati dnevno, pod uvjetom da je isto ugovoreno kolektivnim ugovorom.

Zabrana noćnog rada
Članak 49.

(1) Poslodavac ne smije odrediti noćni rad trudnici, osim ako trudnica takav rad zatraži i ako je ovlašteni liječnik ocijenio da noćni rad ne ugrožava njezin život ili zdravlje, kao i život ili zdravlje djeteta.
(2) Zabranjen je noćni rad maloljetnika, osim ako je takav rad privremeno prijeko potreban u djelatnostima koje su uređene posebnim propisima, a punoljetni radnici nisu dostupni, u kojem slučaju isti ne može, u razdoblju od dvadeset četiri sata, trajati duže od osam sati, niti maloljetnik smije raditi u razdoblju od ponoći do četiri sata ujutro.
(3) U slučaju noćnog rada iz stavka 2. ovoga članka, poslodavac je dužan osigurati da se isti obavlja pod nadzorom punoljetne osobe.
(4) Inspektor rada će zabraniti noćni rad osobe iz stavka 1. i 2. ovoga članka, ako je isti protivan odredbama ovoga Zakona.

Rad u smjenama
Članak 50.

(1) Rad u smjenama je organizacija rada kod poslodavca prema kojoj dolazi do izmjene radnika na istom radnom mjestu i mjestu rada u skladu s rasporedom radnog vremena, koji može biti prekinut ili neprekinut, uključujući izmjenu smjena.
(2) Smjenski radnik je radnik koji, kod poslodavca kod kojeg je rad organiziran u smjenama, tijekom jednog tjedna ili jednog mjeseca na temelju rasporeda radnog vremena, posao obavlja u različitim smjenama.
(3) Ako je rad organiziran u smjenama koje uključuju i noćni rad, mora se osigurati izmjena smjena tako da radnik u noćnoj smjeni radi uzastopce najduže jedan tjedan.

Obveze poslodavca prema noćnim i smjenskim radnicima
Članak 51.

(1) Poslodavac je pri organizaciji noćnog rada ili rada u smjeni dužan voditi osobitu brigu o organizaciji rada prilagođenoj radniku te o sigurnosnim i zdravstvenim uvjetima u skladu s naravi posla koji se obavlja noću ili u smjeni.
(2) Poslodavac je dužan noćnim i smjenskim radnicima osigurati sigurnost i zdravstvenu zaštitu u skladu s naravi posla koji se obavlja, kao i sredstva zaštite i prevencije koje odgovaraju i primjenjuju se na sve ostale radnike i dostupne su u svako doba.
(3) Radniku koji rasporedom radnog vremena bude određen da rad obavlja kao noćni radnik, prije započinjanja tog rada, kao i redovito tijekom trajanja rada noćnog radnika, poslodavac je dužan omogućiti zdravstvene preglede sukladno posebnom propisu.
(4) Troškove zdravstvenog pregleda iz stavka 3. ovoga članka snosi poslodavac.
(5) Ako se zdravstvenim pregledom iz stavka 3. ovoga članka utvrdi da noćni radnik zbog noćnog rada ima zdravstvenih problema, poslodavac mu je dužan rasporedom radnog vremena osigurati obavljanje istih poslova izvan noćnog rada.
(6) Ako poslodavac radniku iz stavka 5. ovoga članka ne može osigurati obavljanje poslova izvan noćnoga rada, dužan mu je ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova izvan noćnoga rada za koje je sposoban, a koji, što je više moguće, moraju odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio.
(7) Poslodavac je dužan noćnom radniku koji je u radu izložen osobitoj opasnosti ili teškom fizičkom ili mentalnom naporu utvrditi raspored radnog vremena tako da ne radi više od osam sati u razdoblju od dvadeset četiri sata u kojem radi noću.
(8) Ministar će pravilnikom propisati sadržaj, način i rokove zdravstvenih pregleda iz stavka 3. ovoga članka.

Uputnica – Obrazac NR-1

 

 

 

Izmjene Pravilnika o porezu na dohodak nakon 05.07.2013.

Od ove godine mijenja se način oporezivanja dohotka ostvarenog od otuđenja više od 3 nekretnine ili imovinska prava u periodu od 5 godina. Sada se takav dohodak više ne oporezuje kao samostalna obrtnička djelatnost nego kao dohodak od imovine i imovinskih prava. Takvo oporezivanje provodi se ako su otuđene tri istovrsne nekretnine ili tri istovrsna  imovinska prava u periodu od 5 godina, osim ako se nekretnine izvlašćuju temeljem posebnog zakona te osim ako se otuđuju zemljišta čija je pojedinačna površina (površina svake pojedinačne čestice) do 250 m², a ukupna površina svih otuđenih zemljišnih čestica pojedinačne površine do 250 m² ne prelazi 1000 m².  Istovrsnim nekretninama smatraju se:

Kod zemljišta:

  • poljoprivredna zemljišta, ili
  • građevinska zemljišta, ili
  • šumska zemljišta ili
  • druga zemljišta.

Kod građevina:

  • stambene zgrade (stan, kuća, apartman i sl.), ili
  • poslovne zgrade, ili
  • druge zgrade, ili
  • dijelovi zgrada (garaže ili spremišta i sl.)

Kod imovinskih prava:

  • autorska prava prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima,
  • prava industrijskog vlasništva kojima se smatraju pravo na iskorištavanje prirodnih bogatstava, pravo na tehnološki postupak, poslovni adresari i drugo.

Porez se plaća po stopi od 25% + prirez na osnovicu koju čini razlika između ukupnog iznosa ostvarenih primitaka (utvrđenih prema tržišnoj vrijednosti) i njihove nabavne vrijednosti uvećane za rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda te za troškove ulaganja za koja postoje vjerodostojne isprave.

Promijenile su se i odredbe o isplatama u gotovini i na račun, pa od 05.07.2013. više nije dozvoljeno isplaćivati plaću u gotovini, već obavezno mora ići na račun u banci. Isto se odnosi i na primitke od kapitala. Stipendije redovnim učenicima i studentima do 1.600,00 kn mogu se isplatiti na žiro račun ili na tekući račun.

U gotovini se mogu isplatiti neoporezivi iznosi nagrada, potpora i naknada do propisanih iznosa (dnevnice, prijevozni troškovi, dar djeci, božićnice…), nagrade učenicima za vrijeme prakse i naukovanja.

Na žiro račun obavezno se isplaćuju primici od samostalne djelatnosti (isplate obrtnicima dohodašima…), drugi dohodak (ugovor o djelu…) i dohodak od imovine i imovinskih prava (zakupnine, najamnine…).

Pravilnikom su također detaljnije uređene obaveze i postupak oporezivanja primitaka ostvarenih neposredno iz inozemstva (mirovine, plaće, naknade…).

Od 01.01.2014. godine stupaju na snagu i slijedeće odredbe Pravilnika:

- uvodi se novi obrazac izvješća – obrazac JOPPD – kojim se zamjenjuju dosadašnji obrasci ID, ID-1, IDD, IDD-1 i R-Sm (iako se propisi o R-Sm obrascu još nisu promijenili). Obrazac IP ostaje u neizmijenjenom obliku i načinu popunjavanja, samo što se on više ne dostavlja Poreznoj upravi nego samo radniku do 31.01. za prethodnu godinu, za potrebe sastavljanja godišnje porezne prijave. Za isplaćene naknade po ugovoru o djelu i ostale primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak, dividende i udjele u dobiti i sl. i nadalje se izdaje godišnja Potvrda o isplaćenom primitku, dohotku … u ___ godini. Potvrdu i IP obrazac radnici više ne trebaju prilagati uz godišnju poreznu prijavu.

- JOPPD obrazac poslodavci ispunjavaju i dostavljaju Poreznoj upravi prilikom isplate svih vrsta oporezivih dohodaka (plaće, udjeli u dobiti, autorski honorari, ugovor o djelu, honorari…) ali i za isplate koje ne podliježu oporezivanju (sve neoporezive naknade, potpore i nagrade – dnevnice, prijevoz na posao, božićnice, dar djeci do 15.godine, stipendije, naknade za praksu i naukovanje…). JOPPD se ispunjava i za neoporezive naknade, potpore i nagrade koje obrtnik isplati sebi (božićnica, dar djeci, prijevoz na posao, dnevnice, putni troškovi…), te ih šifrira na isti način kao da se radi o isplati radniku.

-Rok za predaju JOPPD obrasca je:

a) na dan isplate:  za  oporezive primitke i za neoporezive isplate dividendi,
b)  zadnji dan u mjesecu ili sljedeći dan: kod neisplate plaće za protekli mjesec, za drugi dohodak sezoncima u poljoprivredi za koje je iskorišten vrijednosni bon, za primitke u naravi po osnovi nesamostalnog rada i drugog dohotka,
c) do 15. za protekli mjesec – zbirno po osiguraniku i istoj osnovi  – bilo koji dan od dana isplate a najkasnije do 15. za protekli mjesec:
- neoporezivi primitci (ako nisu prikazani na dan isplate),
- ukupni troškovi službenog  puta za koji je isplaćen predujam – po konačnom obračunu
- za radnike koji koriste prava iz osiguranja (bolovanje,…).

- Ako se JOPPD dostavlja za više od 3 osobe (radnika, primatelja naknada i sl.), mora se slati Poreznoj upravi elektronski preko sustava e-Porezna. Ako je poslodavac obvezan dostavljati druga izvješća preko e-Porezne, onda i JOPPD mora dostaviti na taj način, bez obzira na broj osoba za koje dostavlja izvješće.

- Obračunati porez iz plaća radnika uplaćuje se zbirno za sve radnike koji imaju prebivalište u istoj općini / gradu na OIB isplatitelja, tj. poslodavca. Porezna uprava će zbirne uplate poreza rasporediti po radnicima prema podacima iz JOPPD obrasca. Isto se odnosi i na uplatu predujma poreza na dohodak od imovinskih prava, osiguranja, kapitala i drugog dohotka (postoje i izuzeća u kojima primatelj obračunava porez i uplaćuje ga na svoj OIB, npr. kod primitaka iz inozemstva). 

U prilogu se nalazi obrazac JOPPD sa uputama o popunjavanju i šiframa:

JOPPD sa uputama

JOPPD i šifrarnici

Šifrarnik datuma izvješća

Šifrarnik gradova i općina

 

Akcijski program zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla

U NN 15/13 od 06.02.2013. objavljen Akcijski program zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla koji stupa na snagu danom ulaska u EU i odnosi se na iduće 4 godine.

Cilj ovoga Programa je zaštita voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla.

Primjena mjera i postupaka propisanih ovim Programom obvezni su se pridržavati poljoprivredna gospodarstva s poljoprivrednim površinama i/ili objektima unutar područja proglašenih ranjivim područjima prema Odluci o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj (NN 130/12). Na području našeg Udruženja obrtnika to su općine Barban i Svetvinčenat. Za ostale poljoprivrednike izvan tih područja, ove se mjere smatraju preporukom.

Pravilnikom su propisani:

  • uvjeti i način primjene gnojiva,
  • kemijska analiza tla svake proizvodne godine,
  • najviša količina dušika pri gnojidbi (stajskim i mineralnim gnojivom),
  • vođenje evidencije korištenja gnojiva,
  • mjesta na kojima je zabranjena primjena gnojiva,
  • skladištenje i zbrinjavanje stajskog gnoja i rok za usklađivanje.

Akcijski program zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla NN 15/13 

Odluka o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj NN 130/12

 

 

Izmjena Zakona o posredovanju u prometu nekretnina

Izmjena Zakona objavljena je u NN 144/12, a stupila je na snagu 29.12.2012. Ovom izmjenom Zakona uređeno je slijedeće:

  • Od dana ulaska Hrvatske u EU, posrednik može biti osiguran i kod osiguravatelja u državi članici Europske unije i Europskoga ekonomskog prostora.
  • Posrednik u prometu nekretninama dužan je jednom godišnje Hrvatskoj gospodarskoj komori dostaviti dokumentaciju iz koje proizlazi da nisu prestali postojati zakonski uvjeti za obavljanje djelatnosti posredovanja u prometu nekretnina (temeljni akt društva, društveni ugovor ili statut, odnosno obrtnica, ugovor o radu s ovlaštenim agentom te ugovor o osiguranju s ovlaštenim osiguravajućim društvom za slučaj odgovornosti za štetu nastalu obavljanjem djelatnosti posrednika).
  • Visina posredničke naknade slobodno se određuje ugovorom o posredovanju u prometu nekretnina – nema više ograničenja od 6% cijene nekretnine.
  • Nešto su izmijenjene odredbe o ugovorima o posredovanju, obvezama posrednika i pravu na posredničku naknadu, što možete - pogledati u tekstu Zakona i izmjena i dopuna Zakona.
  • Reguliranje rada stranih posrednika u prometu nekretnina sa područja EU, nakon ulaska RH u EU à Posrednik u prometu nekretnina je i trgovačko društvo, trgovac pojedinac ili obrtnik, registriran za obavljanje djelatnosti posredovanja u prometu nekretnina koji ima sjedište na teritoriju države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru. Mogu se baviti posredovanjem u RH ako ispunjavaju uvjete sukladno propisima države u kojoj imaju poslovni nastan. Ovaj Posrednik će dostaviti prethodnu pisanu izjavu o namjeri obavljanja djelatnosti posredovanja u prometu nekretnina Hrvatskoj gospodarskoj komori pri kojoj se vodi Registar posrednika u prometu nekretnina.

Zakon o posredovanju u prometu nekretnina NN 107/07

Izmjena Zakona o posredovanju u prometu nekretnina NN 144/12

 

 

Iznajmljivači stanova – prijava boravišta ili prebivališta

Novim Zakonom o prebivalištu (NN 144/12) koji je stupio na snagu 29.12.2012. propisano je da su pravne osobe, obrtnici i fizičke osobe koje pružaju usluge smještaja dužne prijaviti nadležnom tijelu (policijskoj upravi) boravište osoba kojima pružaju usluge smještaja duže od tri mjeseca. Za neprijavljivanje propisana je novčana kazna od 5.000,00 do 15.000,00 kn.

Ista obveza propisana je i drugim osobama koje daju stan na korištenje drugoj osobi na razdoblje duže od tri mjeseca. Rok za prijavu je 15 dana od dana kad je stan dat na korištenje. Policijska uprava će te podatke evidentirati u zbirci podataka o prebivalištu i boravištu, a u slučaju sumnje može ih i provjeriti.

 

 

Ukidanje posebnog poreza na luksuzne proizvode

U NN 143/12 objavljen je Zakon o prestanku važenja Zakona o posebnom porezu na luksuzne proizvode.

Time se od 01.01.2013. ukida obveza obračunavanja i plaćanja posebnog poreza na luksuzne proizvode, koji se plaćao na prodaju nakita, satova i remena od plemenitih kovina, krzno, kožu reptila, oružje, pirotehniku, bjelokost, koralje i sl.

 

 

Opći porezni zakon – usklađivanje

U NN 136/12 objavljena je izmjena Zakona o Općem poreznom zakonu. Propisano je:

- obavezni sadržaj računa za gotovinski promet – identično kao u Zakonu o PDV-u:

  • broj i datum izdavanja,
  • ime (naziv), adresu i OIB poduzetnika isporučitelja,
  • naznaku mjesta isporuke (broj prodajnog mjesta, poslovni prostor, prodavaonica i sl.),
  • količina i uobičajeni trgovački naziv robe ili vrsta i količina usluge,
  • ukupni iznos naknade i poreza razvrstani po poreznoj stopi.

Ostali obvezni elementi računa propisani su Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom:

  • Vrijeme izdavanja računa (sat i minuta),
  • Oznaka opetatera (osobe) na naplatnom uređaju
  • Oznaka načina plaćanja – novčanice, kartica, ček, transakcijski račun, ostalo

te u slučaju gotovinskog plaćanja i

  • JIR (jednistveni identifikator računa) i ZKI (zaštitni kod izdavatelja) koji se generiraju pri fiskalizaciji.

-   Propisana je i obveza svih obveznika PDV-a,  kao i poreznih obveznika koji su razvrstani u srednje ili velike poduzetnike u smislu odredaba Zakona o računovodstvu, da porezne prijave i izvješća Poreznoj upravi dostavljaju elektroničkim putem (putem aplikacije e-porezna – osobno ili putem knjigovodstvenog servisa koji im vodi knjige).

-   Zakonom se također propisuje postupanje poreznog tijela vezano za predstečajnu nagodbu, kada je država vjerovnik.

 

 

Fiskalizacija - objavljen Zakon

Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom (NN 133/12) stupa na snagu 01.01.2013. Zakonom je propisano:

Obveznici fiskalizacije su: fizičke i pravne osobe - obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti ili poreza na dobit - za sve djelatnosti za koje su, prema odredbama posebnih propisa, obveznici izdavanja računa za isporuku dobra ili obavljene usluge.

Djelatnosti izuzete od fiskalizacije (prema ovom zakonu): prodaja karata ili žetona u putničkom prometu, naplata cestarine, punjenje naftnim derivatima aviona na avioservisima, prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda na tržnicama i otvorenim prostorima, prodaja proizvoda i/ili usluga u poštanskom prometu, zaprimanje uplata za sudjelovanje u igrama na sreću i zabavnim igrama, prodaja robe ili usluga putem prodajnih automata, pružanje bankovnih usluga i usluga osiguranja, vođenje središnjeg depozitorija nematerijaliziranih vrijednosnih papira i središnjeg registra financijskih instrumenata, ostvareni prometi evidentirani preko mjernih instrumenata (električna energija, plin, voda, javne komunikacijske usluge i slično), od energetskih, komunalnih, elektroničkih komunikacija i drugih pravnih osoba te provođenje zdravstvene zaštite – participacije za preglede i lijekove. 

Početak obveze izdavanja fiskalnih računa nastaje:

  1. od 01.01.2013. – za obveznike koji kao jednu od djelatnosti obavljaju djelatnost «Pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane» - oznaka I područja NKD 2007. (obuhvaća: hoteli i sl. smještaj,  odmarališta i sl. smještaj, kampovi i sl. smještaj, ostali smještaj, restorani i ostali objekti za pripremu hrane, ketering, priprema i usluživanje pića), te svi veliki i srednji poduzetnici prema Zakonu o računovodstvu (bez obzira na djelatnost),
  2. od 01.04.2013. – za obveznike koji kao jednu od djelatnosti obavljaju bilo koju vrstu trgovine na veliko i malo ili posredovanja u trgovini te održavanje i popravak motornih vozila – oznaka G područja NKD 2007., i djelatnosti slobodnih zanimanja,
  3. od 01.07.2013. – za sve ostale obveznike.

Uvjeti i koraci u postupku fiskalizacije:

  • osigurati Internet vezu
  • osigurati računalnu opremu (računalo, tablet, fiskalnu blagajnu ili dr. sa pisačem)
  • nabaviti računalni program za fiskalne kase
  • nabaviti digitalni certifikat od FINE (za elektronički potpis fiskalnih računa i identifikaciju obveznika).

Interni akt o načinu provođenja fiskalizacije: Svaki obveznik fiskalizacije mora donijeti vlastiti interni akt (odluku) o načinu provođenja fiskalizacije, kojim će utvrditi:

  • popis poslovnih prostora - posebnim prostorom smatra se svaki zatvoreni ili otvoreni prostor, svako pokretno mjesto (kombi, dostavno vozilo) koje služi za obavljanje isporuka dobara i usluga, po potrebi i dio prostora u kojem se obavlja različita djelatnost, prostor koji se koristi samo povremeno ili privremeno kod npr. održavanja sajmova, seminara i sl. Kod obavljanja djelatnosti na terenu obveznik fiskalizacije samostalno utvrđuje potrebu zasebnog pokretnog poslovnog prostora, ovisno o prirodi posla;
  • dodijeljene oznake poslovnih prostora (šifre koje će se iskazivati u broju računa);
  • pravila slijednosti numeričkih brojeva računa (jedinstveni niz na nivou obveznika fiskalizacije, posebni numerički slijed za svaki prostor, posebni numerički niz po svakom naplatnom mjestu).

Obveznik fiskalizacije interni akt mora predočiti za potrebe poreznog nadzora.

Dodatni obavezni elementi računa (osim dosadašnjih), koji su propisani ovim Zakonom:  

  1. vrijeme izdavanja računa (sat i minuta),
  2. oznaku operatera (osobe) na naplatnom uređaju,
  3. oznaku načina plaćanja računa – novčanice, kartica, ček, transakcijski račun, ostalo (ostalo se koristi npr. za kombinirano plaćanje – dio u gotovini, dio karticom i sl.)
  4. Jedinstveni identifikator računa i
  5. zaštitni kod izdavatelja obveznika fiskalizacije.

Iznimno, ako se ostvareni promet naplaćuje sredstvom koje se ne smatra gotovinom, ne treba iskazati podatke iz. točaka 4. i 5.

Broj računa sastoji se od 3 elementa (u obliku: ---/---/---), i to: numerički broj računa / oznaka poslovnog prostora / broj naplatnog uređaja. Numerički broj računa (prvi dio) mora slijediti neprekinuti numerički redoslijed, bez praznina, po svakom poslovnom prostoru ili po naplatnom uređaju u poslovnom prostoru (svake godine od 1 nadalje do kraja godine).

Prije početka izdavanja fiskaliziranih računa, obveznik fiskalizacije dužan je Poreznoj upravi dostaviti podatke o svim poslovnim prostorima u kojima se obavlja djelatnost (elektronički - putem fiskalne blagajne), i to slijedeće podatke:

  1. OIB,
  2. oznaku poslovnog prostora (navedenu u internom aktu, koja dio broja računa),
  3. adresu poslovnog prostora,
  4. tip poslovnog prostora (ako se ne može navesti adresa – upisuje se vrsta djelatnosti, internet trgovina, pokretna trgovina i sl.),
  5. radno vrijeme i radne dane, te
  6. datum početka primjene važenja podataka koji se dostavljaju.

Kasnije se ti podaci dostavljaju samo kod promjene i to prije početka izdavanja računa u promijenjenim okolnostima).

Nakon uspješne dostave podataka, počinju se izdavati računi na način da se prije samog štampanja računa podaci o računu evidentiraju u Poreznoj upravi putem Internetske veze, a Porezna uprava dodijeli računu JIR (jedinstveni identifikator računa) pod kojim je on evidentiran u Poreznoj upravi i koji se ispisuje kao element računa.

I nadalje će biti moguće napraviti storno računa u opravdanim slučajevima, ali se i račun za storno mora «fiskalizirati» kao i redovni računi.

Problemi u radu fiskalnih blagajni:

U slučaju prekida uspostavljene veze  - izdaju se računi bez JIR-a – najkasnije u roku od dva dana treba uspostaviti vezu i dostaviti Poreznoj upravi sve izdane račune radi dobivanja JIR-a.

Kod prestanka rada računala (naplatnog uređaja) – obveznik mora nastaviti izdavati račune iz ovjerene knjige računa (kao paušalisti), najkasnije u roku od dva dana uspostaviti rad naplatnog uređaja, te u istom roku dostaviti Poreznoj upravi sve u međuvremenu izdane račune (elektronički) radi dobivanja JIR-a kojeg će obveznik nadopisati na kopije ručno izdanih računa.

Provedba postupka fiskalizacije na područjima na kojima nije moguće uspostaviti vezu za razmjenu podataka jer nema internet mreže provodi se kao za paušaliste (izdavanjem računa iz ovjerene i uvezane knjige računa), ali obveznik prethodno treba pribaviti potvrdu HAKOM-a (Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije) o nemogućnosti uspostave internetske veze, koja vrijedi godinu dana. Dostupnost usluge pristupa internetu najprije treba provjeriti kod operatora koji ju pružaju putem nepokretne mreže, putem kablovskih mreža i putem pokretnih mreža.

Smatrat će se da usluga putem nepokretne mreže nije dostupna, ako ste od najmanje dva operatora, od kojih je jedan operator univerzalne usluge Hrvatski Telekom d.d., dobili negativan odgovor, odnosno odbijen je vaš zahtjev za sklapanje ugovora zbog tehničke nemogućnosti osiguranja pružanja usluge pristupa internetu brzine od najmanje 144 kb/s (kilobita po sekundi).

Smatrat će se da usluga putem kablovske mreže nije dostupna ako ste od najmanje jednog operatora kablovske mreže koji djeluje na Vašem području dobili negativan odgovor, odnosno odbijen je vaš zahtjev za sklapanje ugovora zbog tehničke nemogućnosti osiguranja pružanja usluge pristupa internetu brzine od najmanje 144 kb/s (kilobita po sekundi).

Smatrat će se da usluga putem pokretne mreže nije dostupna ako ste od sva tri postojeća operatora (Hrvatski Telekom d.d., VIPnet d.o.o. i Tele2 d.o.o.) zatražili na probno korištenje podatkovni uređaj za pristup internetu (USB stick) i ako se putem niti jednog od tih uređaja u trajanju od 2 dana niste uspjeli spojiti na Internet. O točnom vremenu pokušaja spajanja na Internet putem svakog od uređaja mora se voditi evidencija.

Obrtnici – paušalisti - smatraju se malim obveznicima fiskalizacije, ali oni račune ne izdaju putem fiskalnih blagajni, nego su dužni izdati račun iz posebne uvezane knjige računa, a koju prethodno ovjerava Porezna uprava.

Za neprovođenje propisanog postupka fiskalizacije, Porezna uprava može rješenjem zabraniti rad objekta (pečaćenjem prostora) do uklanjanja nezakonitosti. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.

Od 01.07.2013. obveznik fiskalizacije morati će u zatvorenom poslovnom prostoru, na svakom naplatnom uređaju ili drugom vidnom mjestu, istaknuti obavijest o obvezi izdavanja računa te obvezi kupca da ga uzme i zadrži i nakon izlaska iz prostora (izgled obavijesti propisati će ministar posebnim pravilnikom).

Plaćanje gotovinom i polaganje utrška na račun:

Ovim zakonom se od 01.01.2013. ponovo uvodi obveza polaganja gotovog novca (utrška) na poslovni račun istog dana, a najkasnije slijedećeg dana. Položiti se mora sva gotovina iznad blagajničkog maksimuma kojeg poduzetnik odredi svojom pisanom odlukom, sukladno potrebama i uvjetima sigurnosti, a koji za obrtnike može iznositi do 10.000,00 kn na razini cijelog obrta (mjenjačnice do 100.000,00 kn).

Ponovo se (od 01.01.2013.) uvodi i ograničenje u plaćanju gotovinom između obveznika fiskalizacije na iznos do 5.000,00 kn po računu. Ali, i nadalje obrtnik obrtniku (dohodašu) ne može uopće platiti račun gotovinom. Isto tako, obrtnik koji je u blokadi ne smije nijedan račun plaćati gotovinom, niti zadržati gotovinu do blagajničkog maksimuma u blagajni.

Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom NN 133/12

 

 

Izmjene Zakona o poticanju zapošljavanja

Zakonom o poticanju zapošljavanja (NN 57/12) regulirani su poticaji:

  • za zapošljavanje na ugovor o radu uz oslobađanje plaćanja doprinosa «na» plaću,
  • za stručno osposobljavanje radnika uz naknadu države radniku od 1.600,00 kn i
  • sezonsko zapošljavanje u poljoprivredi.

Izmjenom Zakona, koja je objavljena u NN 120/12, a koja je stupila na snagu 8.11.2012., malo su izmijenjeni kriteriji za korištenje tih olakšica na način da se može obuhvatiti veći broj osoba – korisnika olakšica. Najvažnije izmjene su:

  • definicija nezaposlene osobe bez radnog iskustva u struci – uvjet prijave na Zavodu smanjen sa 90 na 30 dana, nije ograničeno koliko ima staža ukupno, ali ne smije imati više od godine dana staža u zvanju za koje se obrazovala;
  • poticaj sezonskog zapošljavanja u poljoprivredi obuhvatilo je sve vrste ribarstva, uzgoja ribe i školjkaša te prerade ribe i mrskih organizama, a proširen je i na još neke poslove u poljoprivredi;
  • fizičkoj osobi poljoprivredniku u obavljanju privremenih, povremenih i sezonskih poslova mogu pomagati članovi obitelji bez ugovora o sezonskom zapošljavanju u poljoprivredi;
  • poticaj stručnog osposobljavanje za rad u obrtničkim zanimanjima u vezanim obrtima produžava se sa 24 na 36 mjeseci. 

Skraćeni prikaz mjera poticaja za zapošljavanje sa dopunama

 

Paušalno oporezivanje obrtnika u 2013. godini

Izmjenama Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti (NN 143/06 i 61/12) od 01.01.2013. uvode se bitne izmjene u paušalnom oporezivanju obrtnika i drugih samostalnih djelatnosti.

Uvjeti za paušalno oporezivanje obrtničke djelatnosti su:

  • da obrtnik nije obveznik PDV-a (ni kao obvezni, ni kao dobrovoljni obveznik)
  • da po osnovi samostalnih djelatnosti godišnje ne ostvari ukupne primitke veće od 149.500,00 kn (u godini koja prethodi godini prelaska na paušalno oporezivanje)
  • da nema izdvojenih pogona
  • da ne obavlja djelatnost ugostiteljstva i/ili trgovine (osim prodaje vlastitih proizvoda).

Od iduće godine paušalno se može oporezivati i dohodak ostvaren u zajedničkom obrtu, pod uvjetom da svaki suvlasnik zajedničkog obrta pojedinačno ispunjava navedene uvjete, te da ukupni primitak od zajedničkog obavljanja samostalne djelatnosti ne prelazi iznos od 149.500,00 kn.

Ako obrtnik tijekom paušalnog oporezivanja prijavi novu djelatnost ugostiteljstva ili trgovine, s danom početka obavljanja te djelatnosti prestaje mu pravo na paušalno oporezivanje pa mora početi voditi poslovne knjige, o čemu treba obavijestiti Poreznu upravu na obrascu RPO.

Godišnji paušalni dohodak utvrđuje se u iznosu od:

  • 12.750,00 kn (ako je ukupni godišnji primitak do 85.000,00 kn), ili
  • 17.250,00 kn (ako je ukupni godišnji primitak od 85.000,00 do 115.000,00 kn), ili
  • 22.425,00 kn (ako je ukupni godišnji prihod od 115.000,00 do 149.500,00 kn).

Utvrđeni godišnji paušalni dohodak je i porezna osnovica za primjenu stopa poreza na dohodak (12%), te se obračunati porez uvećava za propisani prirez. U slučaju privremene obustave obavljanja obrta, paušalni porez na dohodak utvrđuje se razmjerno broju mjeseci obavljanja djelatnosti.

Godišnji paušalni porez na dohodak kao i rokove plaćanja utvrđuje rješenjem Porezna uprava. Obrtnik koji porez na dohodak plaća paušalno ne može po toj osnovi podnijeti poreznu prijavu.

Obrtnik paušalist od poslovnih knjiga propisanih poreznim propisima vodi samo Knjigu prometa (Obrazac KPR), u koju obavezno upisuje, pored iznosa naplaćenih u gotovini, i iznose naplaćene bezgotovinskim putem. Obrtnik paušalist mora i nadalje za svaku isporuku i obavljenu uslugu izdati račun propisanog sadržaja. Međutim, onaj obrtnik paušalist koji prodaje vlastite proizvode u maloprodaji (npr. na štandu), mora i nadalje voditi Knjigu popisa robe, jer tu knjigu propisuje Zakon o trgovini a ne porezni propis.

Obrtnik paušalist dužan je prema evidentiranom prometu u Knjizi prometa, najkasnije 15 dana po isteku godine podnijeti Poreznoj upravi propisano «Izvješće o paušalnom dohotku od samostalnih djelatnosti i uplaćenom porezu na dohodak i prerezu poreza na dohodak u ____ godini» (Obrazac PO-SD). Ukoliko se prema tom izvješću utvrdi razlika u paušalnom porezu, Porezna uprava će rješenjem utvrditi novi iznos paušalnog dohotka, poreza i prireza, te razliku paušalnog poreza za uplatu ili povrat za proteklu godinu.

Obrtnici koji ispunjavaju propisane uvjete za paušalno oporezivanje, i žele iduće godine prijeći na taj način oporezivanja, moraju Poreznoj upravi do kraja kalendarske godine za iduću, a najkasnije do 15.01. iduće godine predati obrazac RPO i Prilog A, na kojem će zaokružiti da od 01.01.2013. žele prijeći na paušalno oporezivanje, tj. pod razlog upisa zaokružiti točku 2.5. Također treba priložiti: Pregled primitaka i izdataka i Pregled ukupnog iznosa tražbina (Evidencija o tražbinama i obvezama – Obrazac TO) za prethodnu godinu.

Za male obrte ovaj način plaćanja poreza na dohodak može biti povoljniji jer se plaćaju znatno manji doprinosi. Međutim, svatko treba pojedinačno razmotriti koliko mu je povoljno prijeći na paušal.

Važno je napomenuti da kod prijelaza sa redovnog oporezivanja na temelju poslovnih knjiga na paušalno oporezivanje obrtnik treba saldirati porezne obveze iz svojih knjiga na način propisan za prestanak djelatnosti (nenaplaćena potraživanja su primitak, neplaćena dugovanja su izdatak, tržišna vrijednost dugotrajne imovine, zaliha, repromaterijala i drugog je primitak, knjigovodstvena vrijednost dugotrajne imovine je izdatak, itd.). Ovisno o vrijednosti imovine koja je evidentirana u obrtu, to može značiti i veći iznos poreza koji treba platiti prilikom prijelaza na paušalno oporezivanje.

 

 

Usklađivanje Pravilnika o PDV-u

Izmjene Pravilnika o PDV-u objavljene su u NN 29/12, a njima su u Pravilnik unesene nedavne izmjene Zakona (promjena opće stope sa 23 na 25%, proširenje opsega robe koja se oporezuje sa 10% na: jestiva ulja i masti biljnog i životinjskog podrijetla; dječju hranu i prerađenu hranu na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu; javna vodoopskrba; bijeli šećer od trske i šećerne repe u kristalnom obliku; te od 01.01.2013. usluge pripreme i usluživanja hrane, bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva u ugostiteljskim objektima).

Osim usklađivanja sa zakonom, Pravilnik je detaljnije uredio neka pitanja i postupke.

Zbog promjene praga za obvezni ulazak u sustav PDV-a sa 85.000 na 230.000 kn s 01.01.2013. godine, propisano je postupanje poduzetnika:

  • koji su bili obveznici PDV-a po sili zakona – ako im je vrijednost oporezivih isporuka u 2012. godini ispod novog praga od 230.000 kn i više ne žele biti u sustavu PDV-a – najkasnije do 15.01.2013. trebaju Poreznoj upravi predati zahtjev za brisanje iz registra obveznika PDV-a.
  • koji su bili obveznici PDV-a po sili zakona – ako im je vrijednost oporezivih isporuka u 2012. godini ispod novog praga od 230.000 kn a žele i nadalje ostati u sustavu PDV-a - najkasnije do 15.01.2013. trebaju Poreznoj upravi predati zahtjev da ostaju u sustavu PDV-a kao dobrovoljni obveznici (to će ih obvezivati narednih pet godina, bez obzira na visinu prometa, a što će Porezna uprava utvrditi rješenjem).
  • Obrtnici koji su ranijih godina dobrovoljno ušli u sustav PDV-a, a nije proteklo razdoblje od 5 godina, ne mogu izaći iz sustava PDV-a, neovisno o tome da li je vrijednost isporuka ispod ili iznad novog praga od 230.000 kn. Samo u godini u kojoj ističe taj petogodišnji period mogu, do kraja godine, predati zahtjev za izlazak iz sustava ako ispunjavaju uvjete, jer će im u suprotnom ponovo početi teći novi petogodišnji period u kojem će morati ostati u sustavu PDV-a.

Obveznici PDV-a koji izlaze iz sustava PDV-a (što je činjenica koja se smatra promjenom uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza) moraju s danom izlaska izvršiti ispravak pretporeza priznatog na nabavljenu dugotrajnu imovinu u prethodnih 5 godina, odnosno na kupljene nekretnine u prethodnih 10 godina, za period nakon izlaska iz PDV-a. Ispravak pretporeza vrši sukladno čl. 142.-145. Pravilnika o PDV-u.

Izmijenjeni su obrasci Knjige URA i IRA te obrasci PDV i PDV-K:

  • u obrascima PDV i PDV-K u točki I.2.2.2. više se ne iskazuju isporuke u vezi s međunarodnim prijevozom (prebačeno pod I.2.2.4.-Ostalo), nego isporuke dobara za koje pri nabavci nije bio moguć odbitak pretporeza prema čl.20. st.11. Zakona (sredstva za osobni prijevoz, reprezentacija),
  • isporuke sa PDV-om od 22% i 23% iskazuju se zajedno u jednom iznosu (točka II.2. i III.2.) a posebno se iskazuju isporuke sa 25% PDV-a (točke II.3. i III.3.),
  • obveznici PDV-a koji moraju dijeliti ulazni pretporez na dio koji mogu odbiti i na dio koji ne mogu odbiti (razmjerno priznavanje pretporeza zbog obavljanja isporuka za koje dopušten odbitak pretporeza i one za koje se pretporez ne može odbiti) u obrascu PDV i PDV-K kod točaka III.5., III.6. i III.7. -usluge ino poduzetnika- u posebno polje upisuju i iznos pretporeza koji ne mogu odbiti. Također u PDV-K, na dnu obrasca, upisuju još i % pretporeza koji se može odbiti, a koji se utvrdi po konačnom obračunu.

 

 

Izmjena Zakona o doprinosima

Izmjenama Zakona o obveznim doprinosima (NN 22/12), propisano je: 

  • Stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje smanjuje se sa 15% na 13%  s primjenom na staž osiguranja nakon 30.04.2012., dakle s obračunom plaće za svibanj (koja se u pravilu isplaćuje u lipnju). Ako se nakon 01.06. isplaćuju neke zaostale plaće, treba obratiti pozornost na to za koji se period obračunava plaća, te primijeniti odgovarajuću stopu (za period do 30.04.2012. - 15%, za period od 01.05.2012. – 13%).  
  • Zastara prava na obračun i naplatu doprinosa - ako je svojstvo u osiguranju utvrđeno za razdoblje koje prethodi godini u kojoj je pokrenut postupak za utvrđivanje svojstva osiguranika, zastara prava počinje teći nakon isteka godine u kojoj je utvrđeno svojstvo u osiguranju.
  • Izvješća obveznika doprinosa – propisano je da obveznik doprinosa može zatražiti ispravak podataka o obvezama doprinosa koje je iskazao u obračunskoj prijavi (obrascu ID) ako se naknadno izmijene okolnosti koje utječu na obvezu doprinosa, i to u roku od godine dana od dana nastupa izmijenjenih okolnosti. Izmijenjenim okolnostima smatraju se nove činjenice utvrđene od strane nositelja osiguranja, a koje se odnose na:
    1. osnovu osiguranja,
    2. početak, odnosno prestanak osiguranja,
    3. bolovanje na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja ili sredstava državnog proračuna,
    4. pravo na dopust ili pravo na rad s pola radnog vremena kao roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju,
    5. ostali razlozi koji utječu na status u osiguranju.
  • Za izaslane radnike brisano je ograničenje da mjesečna osnovica doprinosa na plaću ne može biti viša od najviše mjesečne osnovice za obračun doprinosa, pa ukoliko je plaća i ostali primici izaslanih radnika viša od toga, doprinosi iz plaće (MIO 1. i 2. stup) plaćaju se na najvišu mjesečnu osnovicu (u 2012. = 46.536,00 kn), a doprinosi na plaću (ZO, ozljeda, zapošljavanje) se plaćaju na punu osnovicu. Ovo se primjenjuje za obračun doprinosa za plaće za ožujak 2012 i nadalje.  Podsjećamo da se izaslanim radnikom smatra radnik upućen u državu s kojom Hrvatska primjenjuje međudržavni ugovor o socijalnom osiguranju, a mjesečna osnovica za doprinose za izaslane radnike određena je u visini najviše plaće koju bi radnik ostvario za iste ili slične poslove u Hrvatskoj prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu, uvećane za 20%.

 

 

Porez na dohodak i obračun plaća od 01.03.2012.

Izmjene Zakona o porezu na dohodak objavljene su u NN 22/12. Izmjene su slijedeće:

Od 01.03.2012. mijenja se osnovni osobni odbitak i porezni razredi za primjenu stopa.

Osnovni osobni odbitak iznosi 2.200,00 kn. Na taj iznos primjenjuju se i faktori za uzdržavane članove koji se nisu mijenjali, pa tako iznose:

  • supružnik (0,5) i prvo dijete (0,5) - 1.100,00 kn
  • drugo dijete (0,7) – 1.540,00 kn
  • treće dijete (1,00) – 2.200,00 kn
  • četvrto dijete  (1,4) – 3.080,00 kn…

Osobni odbitak za umirovljenika je u visini mirovine a minimalno 2.200,00 kn i maksimalno 3.400,00 kn.

Uzdržavanim članom za kojega se može koristiti osobni odbitak smatra se osoba čiji ukupni godišnji primici ne prelaze iznos peterostrukog osobnog odbitka (za 2012.=10.966,67 kn, nadalje 11.000,00 godišnje). U ukupne primitke ne računaju se primici od socijalnih potpora, doplatak za djecu, potpora za novorođenče, oprema novorođenog djeteta i obiteljska mirovina nakon smrti roditelja.

Porezni razredi  na koje se primjenjuju stope (nakon neoporezivog dijela) su:

 

Mjesečna oporeziva osnovica

Stopa

do jednostrukog osobnog odbitka, tj. do 2.200,00

12 %

od jednostrukog do četverostrukog osobnog odbitka, tj. od 2.200,00 – 8.800,00 kn (na idućih 6.600,00 kn)

25 %

iznad četverostrukog osobnog odbitka, tj. na osnovicu iznad 8.800,00 kn

40 %

 

Sve plaće koje se isplaćuju nakon 01.03.2012. (bilo za veljaču ili za neko ranije razdoblje) trebaju biti obračunate po novim poreznim razredima i sa novim osobnim odbitkom.

Ponovo se uvodi porez na dohodak od kapitala po osnovi primitaka od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu. Pri isplati dividenda ili dobiti porez se plaća po odbitku po stopi od 12 % bez prava na osobni odbitak. Porez se plaća na sve isplate nakon 1.03.2012. i to za dividende i dobiti za sve ranije godine. Propisano je i porezno oslobođenje – porez se ne plaća na iznos dividende i isplaćene dobiti do ukupno 12.000,00 kn godišnje, ali se to oslobođenje može iskoristiti samo po podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi. Kako u tom slučaju u poreznu prijavu treba unijeti sve vrste dohodaka ostvarene u godini, te se na ukupni dohodak primjenjuju stope, to u nekim slučajevima i neće biti isplativo koristiti ovu olakšicu.

Porez na dohodak se ne plaća na dividende i isplaćene dobiti ako se isplaćuju u okviru programa ESOP, tj. radničkog dioničarstva, ili ako se dobit koristi za uvećanje temeljnog kapitala.

S 01.03.2012. ukida se obveza vođenja evidencija isplaćenih dividendi i udjela u dobiti i dostavljanje obrasca DU. Posljednji DU obrazac predaje se do 15.03.2012. za isplate neoporezivih dividendi i dobiti tijekom veljače 2012. Umjesto toga, za isplate oporezive dobiti (nakon 01.03.2012.) isplatitelji će trebati dostaviti Poreznoj upravi ID-1 obrazac do 31.01. naredne godine.  

Primicima od nesamostalnog rada koje podliježu oporezivanju smatraju se i mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu. Postupanje s ovim dohotkom biti će razrađeno detaljnije u Pravilniku o porezu na dohodak, čija se izmjena uskoro očekuje.

Paušalno oporezivanje djelatnosti obrta od 01.01.2013. moguće je ako osoba nije u sustavu PDV-a i ako po osnovi obrta ne ostvari primitke veće od 65% iznosa za obvezni ulazak u sustav PDV-a (230.000 x 65% = 149.500,00 kn). Izmjenom pravilnika o paušalnom oporezivanju utvrditi će se ostale pojedinosti (iznos paušalno priznatih izdataka, iznos paušalnog dohotka, i dr.)

Porez na dohodak od djelatnosti poljoprivrede i šumarstva od 01.01.2013. obvezno se plaća ukoliko je osoba u sustavu PDV-a, ili ukoliko se po toj osnovi ostvare primici veći od 35% iznosa za obvezni ulazak u sustav PDV-a (230.000 x 35% = 80.500,00 kn), ili se ostvaruju poticaji u skladu s posebnim propisom.

Godišnji obračun i porezna prijava za 2012. godinu:

Zbog promjena stopa i poreznih razreda tijekom godine, godišnji obračun poreza na dohodak za 2012. obračunavati će se na oporezivu osnovicu na slijedeći način:

 

Godišnja oporeziva osnovica za 2012.

Stope

do 26.400,00 kn

12%

od 26.400,00 kn do 43.200,00 kn, tj. na idućih 16.800,00 kn

22,83%

od 43.200,00 kn do 105.600,00 kn, tj. na idućih 62.400,00 kn

25%

od 105.600,00 kn do 129.600,00 kn, tj. na idućih 24.000,00 kn

37,5%

na iznos preko 129.600,00 kn

40%

 

Ukoliko se pri godišnjem obračunu poreza na dohodak od nesamostalnog rada (kojeg poslodavci moraju izvršiti za radnike sa zadnjom isplatom plaće u godini) iskaže razlika za uplatu poreza isključivo zbog promjene poreznih razreda i stopa, poslodavac nije obvezan izvršiti godišnji obračun poreza.

 

 

PDV - 25%

Izmjene Zakona o PDV-u objavljene su u NN 22/12.

Izmjene koje stupaju na snagu sa 01.03.2012.godine:

  • povećanje opće stope PDV-a sa 23% na 25%;
  • stopa PDV-a od 10%, uz dosadašnje proširuje se na još neke grupe proizvoda, ali se njihov točan obuhvat može odrediti tek nakon što bude donesen Pravilnik koji će to detaljnije pojasniti. Kako već od 01.03. treba uskladiti stope poreza i cijene, dajemo dostupne informacije o obuhvatu tih proizvoda:
  1. jestiva ulja i masti, biljnog i životinjskog podrijetla, u skladu s posebnim propisima (ovdje ne spadaju maslac i margarin)
  2. dječju hranu i prerađenu hranu na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu, u skladu s posebnim propisima (prema dostupnim informacijama tu spadaju čokolino, rižolino… i sl., ali ne voćne kašice jer nisu na bazi žitarica)
  3. isporuku vode, osim vode koja se stavlja na tržište u bocama ili u drugoj ambalaži (dakle samo javna opskrba vodom – iz vodovoda)
  4. bijeli šećer od trske i šećerne repe (za šećer u prahu i šećer u kocki nije sigurno da li će biti obuhvaćeni stopom od 10%);
  • stopa od 0% nije se mijenjala – ostaje i dalje isti krug proizvoda kao i do sada (ona će se morati promijeniti do ulaska u EU jer je najniža stopa PDV-a u EU ne može biti niža od 5%)
  • potpuna zabrana odbitka pretporeza za:
  1. nabavu dobara i usluga za potrebe reprezentacije, pri čemu se reprezentacijom smatraju izdaci za ugošćivanje poslovnih partnera, darivanje poslovnih partnera, plaćanje poslovnim partnerima izdataka za odmor, sport i razonodu, izdataka za najam automobila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor i sl.,
  2. nabavu i najam plovila namijenjenih za razonodu, zrakoplova, osobnih automobila i dr. sredstava za osobni prijevoz, uključujući nabavu svih dobara i usluga u vezi s tim dobrima. iznimno, navedena odredba se ne primjenjuje se ako se radi o plovilima i zrakoplovima kojima se obavlja djelatnost prijevoza putnika i dobara te iznajmljivanja ili se nabavljaju za daljnju prodaju te ako se radi o osobnim automobilima i drugim prijevoznim sredstvima za osobni prijevoz koja se koriste za obuku vozača, testiranje vozila, servisnu službu, djelatnost prijevoza putnika i dobara, prijevoza umrlih, iznajmljivanja ili se nabavljaju za daljnju prodaju;
  • Prilikom otuđenja sredstava za osobni prijevoz iz točke 2., za čiju nabavu i uporabu nije bio moguć odbitak pretporeza, ne obračunava se PDV (oslobođeno je plaćanja PDV-a).
  • povećanje iznosa novčanih kazni za odgovornu osobu poreznog obveznika do 50.000,00 kn.

Izmjene koje stupaju na snagu sa 01.01.2013.godine:

  • proširena primjena povlaštene stope PDV-a od 10% na usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane u ugostiteljskim objektima te pripremanje i usluživanje bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva u tim objektima sukladno posebnim propisima (žestoka pića ostaju po općoj stopi od 25%);
  • povećanje vrijednosti isporuka za primjenu tromjesečnog obračunskog razdoblja sa 300.000,00 kn na 800.000,00 kn (uključujući i PDV),
  • povećanje vrijednosti isporuka za ulazak u sustav PDV-a sa 85.000,00 kn na 230.000,00 kn (bez PDV-a).

Trgovine na malo dužne su, sukladno čl. 33.a Zakona o PDV-u i čl. 166. Pravilnika o PDV-u, prilikom povećanja, smanjenja ili ukidanja poreza obaviti popis zaliha (inventuru) robe kojima se porez mijenja te utvrditi cijene s novim iznosom poreza.

Također, treba donijeti odluku da li će se cijene mijenjati, ili će promjene stopa ići na štetu, odnosno u korist marže.

Ukoliko se cijene povećavaju, mora se sastaviti zapisnik o promijeni cijena te u knjizi popisa robe razliku evidentirati kao ulaz robe. Ukoliko se cijene smanjuju, također treba sastaviti zapisnik o promijeni cijena, te razliku između starih i novih cijena evidentirati u knjizi popisa robe kao storno zaduženja robe.

Od 01.03.2012. na proizvodima i u cjenicima treba biti istaknuta nova cijena, a na računima iskazana stopa PDV-a prema novim propisima.

 

 

Dopuna pravilnika o sezonskim obrtima

Dopunom Pravilnika o djelatnostima koje se mogu obavljati kao sezonski obrti (NN 17/12) u popis djelatnosti koje se mogu obavljati sezonski dodana je djelatnost:

32.13 – proizvodnja imitacije nakita (bižuterije) i srodnih proizvoda.

Pravilnik o djelatnostima koje se mogu obavljati kao sezonski obrti (NN 60/10)

Dopuna Pravilnika o djelatnostima koje se mogu obavljati kao sezonski obrti (NN 17/12)

 

 

Rad i zapošljavanje stranaca

Novim Zakonom o strancima (NN 130/11) koji stupa na snagu s 01.01.2012. regulirano je, između ostaloga, i zapošljavanje i rad stranaca. Izdvajamo najvažnije odredbe za obrtnike.

Osnove za rad stranaca u RH:

Stranac u Hrvatskoj može se zaposliti ili raditi u raditi u vlastitom obrtu na temelju izdane dozvole za boravak i rad, koja se u pravilu dodjeljuje na temelju određene godišnje kvote, a u određenim slučajevima  i izvan godišnje kvote.

Bez dozvole za boravak i rad mogu raditi stranci koji u Hrvatskoj imaju odobren:

  1. stalni boravak,
  2. azil, supsidijarnu ili privremenu zaštitu,
  3. privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji
  4. privremeni boravak iz humanitarnih razloga,
  5.  autonomni boravak,
  6. status redovitog učenika ili studenta kada obavljaju poslove posredstvom ovlaštenih posrednika, bez zasnivanja radnog odnosa,
  7. privremeni boravak u svrhu znanstvenog istraživanja.

Stranac može raditi u Hrvatskoj samo na onim poslovima za koje mu je izdana dozvola za boravak i rad i samo kod onog poslodavca s kojim je zasnovao radni odnos.

Poslodavac ne smije zapošljavati stranca koji nezakonito boravi u Republici Hrvatskoj niti se koristiti njegovim radom.

Presliku dozvole za boravak i rad poslodavac je dužan imati za vrijeme trajanja radnog odnosa.

Poslodavac koji zapošljava stranca dužan je u roku od 8 dana od dana zasnivanja radnog odnosa ili početka rada stranca, o tome obavijestiti nadležnu policijsku upravu.

Osnivanje vlastitog trgovačkog društva ili obrta stranca:

Za osnivanje vlastitog trgovačkog društva ili obrta, strancu će se izdati dozvola za boravak i rad ako:

  1. je u osnivanje trgovačkog društva ili obrta uložio najmanje 200.000,00 kuna,
  2. su zaposlena najmanje 3 hrvatska državljana,
  3. njegova bruto plaća iznosi najmanje visinu prosječne bruto isplaćene plaće u RH u protekloj godini,
  4. trgovačko društvo odnosno obrt ne posluje s gubitkom,
  5. priloži dokaz o podmirenim poreznim obvezama i doprinosima u RH.

Državljani država članica EU nisu dužni ispunjavati navedene uvjete.

Izdavanje dozvole za boravak i rad:

Dozvola za boravak i rad izdaje se na vrijeme potrebno za izvršenje posla, koliko traje ugovor, ali najduže do godine dana. Iznimno, dozvola se izdaje s rokom važenja od 2 godine ukoliko nije zatraženo kraće razdoblje izdavanja dozvole za boravak i rad.

Dozvolu za boravak i rad policijska uprava dostavit će poslodavcu i nadležnom uredu Porezne uprave.

Policijska uprava može odbiti izdavanje dozvole za boravak i rad ako poslodavac krši propise o radu, zdravstvenom i mirovinskom osiguranju ili u slučaju ako stranac ili poslodavac nije podmirio izrečenu novčanu kaznu.

U slučaju prestanka ugovora o radu te prestanka postojanja drugih uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad, poslodavac i stranac dužni su obavijestiti policijsku upravu u roku od 15 dana od dana nastupa tih okolnosti.

Nakon ulaska Hrvatske u EU:

Državljanin države članice Europskog ekonomskog prostora (EU i EFTA) i Švicarske Konfederacije, te članovi njegove obitelji mogu u Hrvatskoj raditi i pružati usluge bez dozvole za boravak i rad.

Inspekcijski nadzor i kazne:

Kada se inspekcijskim nadzorom utvrdi da je rad stranca protivan odredbama ovoga Zakona, inspektor će usmenim rješenjem u zapisnik, u trajanju od 30 dana, zabraniti poslodavcu obavljanje djelatnosti u nadziranom poslovnom objektu, te izvršiti pečaćenje poslovnih prostorija, postrojenja, uređaja i druge opreme za rad ili na drugi pogodan način, u roku od 2 dana od dana izricanja usmenog rješenja na zapisnik. Iznimno, mjera zabrane obavljanja djelatnosti neće se izvršiti ako poslodavac u roku od 2 dana izvrši uplatu novčanog iznosa u iznosu od 30.000,00 kuna, za svakog stranca, u korist Državnog proračuna.

Poslodavac koji zapošljava ili se koristi radom stranca koji nezakonito boravi na području Republike Hrvatske obveznik je javnog davanja te plaćanja zatezne kamate i odgovarajuće novčane kazne. Javno davanje je novčani iznos u kunama te sadrži sve poreze i doprinose za obvezna socijalna osiguranja koje bi poslodavac platio da je stranac bio zakonito zaposlen, najmanje za 3 mjeseca unatrag, ukoliko poslodavac i stranac ne dokažu da je rad trajao kraće. Javno davanje rješenjem će utvrditi Porezna upravu po obavijesti inspektora.

Prekršajne novčane kazne za zaposlenje stranca protivno ovom zakonu za obrtnike iznosi u rasponu od 10.000,00 do 30.000,00 kn

Zakon o strancima NN 130/11

 

 

Vatrogasni aparati u motornim vozilima

Izmjenama Pravilnika o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama (NN 145/11), najvećim dijelom propisuje se vrstu vatrogasnih aparata koje moraju imati motorna vozila.

Od 15.12.2011. motorna vozila moraju biti opremljena sljedećom količinom i vrstom vatrogasnih aparata punjenih prahom ABC:

  • osobni automobil za obavljanje autotaksi prijevoza – jedan vatrogasni aparat od 2 kg,
  • osobni automobil u vlasništvu (ili na korištenju na temelju ugovora o zakupu odnosno leasingu) pravnih osoba, obrtnika, tijela državne uprave i tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave koji služe prijevozu za vlastite potrebe – jedan vatrogasni aparat od 1 kg,
  • osobni automobil (8+1) i tramvajska motorna kola – jedan vatrogasni aparat od 2 kg,
  • autobusi kategorije M2 i teretna motorna vozila kategorije N1- jedan vatrogasni aparat od 3 kg,
  • autobusi kategorije M3 i teretna motorna vozila kategorije N2 i N3 – jedan vatrogasni aparat od 6 kg,
  • teretna motorna vozila s prikolicom ili poluprikolicom – dva vatrogasna aparata od 6 kg.

Ranijom izmjenom ovog pravilnika (NN 84/2010) odgođena je obveza da teretni automobili najveće dopuštene mase od 3,5 do 12 tona, a prvi puta registrirani u RH nakon 1.01.2000. godine, moraju biti opremljena dodatnim zrcalima - do ulaska Hrvatske u EU.

 

 

Ugostiteljstvo – hrvatska autohtona kuhinja

Pravilnikom o utvrđivanju posebnog standarda – hrvatska autohtona kuhinja (NN 60/11) omogućeno je ugostiteljskim objektima čija je ponuda uglavnom sastavljena od autohtonih hrvatskih jela, da za svoj objekt ishoduju oznaku posebnog standarda «Hrvatska autohtona kuhinja».

Poseban standard mogu zatražiti slijedeće vrste ugostiteljskih objekata: restoran, gostionica, kavana, krčma, konoba, klet, hotel baština (heritage), hotel i aparthotel.

Pravo na utvrđivanje posebnog standarda hrvatske autohtone kuhinje imaju oni objekti koji u jelovniku imaju najmanje 70% jela svoje ponude s Popisa jela gastronomske baštine. Popis je sastavni dio Pravilnika.

Da bi ishodio utvrđivanje posebnog standarda, ugostitelj treba dobiti od posebnog Povjerenstva mišljenje da jelovnik sadrži 70% jela s Popisa jela gastronomske baštine. Iznimno, u tih 70% ubrojiti će se i autohtona hrvatska jela koja nisu na Popisu, ako Povjerenstvo da pozitivno mišljenje da se radi o autohtonom hrvatskom jelu. Zahtjev Povjerenstvu predaje se putem Hrvatske obrtničke komore. Nakon toga predaje se zahtjev Uredu državne uprave – Službi za gospodarstvo (hoteli Ministarstvu) za utvrđivanje standarda, uz prilaganje pozitivnog mišljenja Povjerenstva.

Po dobivanju rješenja o utvrđivanju posebnog standarda, ugostiteljski objekt označava se standardiziranom pločom s oznakom «Hrvatska autohtona kuhinja» kako bi se na jednostavan i uočljiv način deklarirao kao objekt sa ponudom autohtonih hrvatskih jela. Isto tako, u jelovniku se može, pored imena jela koja se nalaze na Popisu, ili su dobili mišljenje Povjerenstva da pripada hrvatskoj autohtonoj kuhinji, staviti umanjena oznaka hrvatske autohtone kuhinje. Izgled ploče i oznake propisani su Pravilnikom.

Pravilnik o utvrđivanju posebnog standarda – hrvatska autohtona kuhinja (NN 60/11)

 

 

OSNOVNI PROPISI O HRANI

ZAKON O HRANI - NN 81/13, 14/14, 30/15

ZAKON O HIGIJENI HRANE I MIKROBIOLOŠKIM KRITERIJIMA ZA HRANU - NN 81/13 

PRAVILNIK O PRAVILIMA USPOSTAVE SUSTAVA I POSTUPAKA TEMELJENIH NA NAČELIMA HACCP SUSTAVA - NN 68/15

PRAVILNIK O REGISTRACIJI SUBJEKATA I ODOBRAVANJU I REGISTRACIJI OBJEKATA U POSLOVANJU S HRANOM - NN 84/15